Blog

14 nov
0

Dostojanstvo, ponos i herojstvo kod očuvanja srpske nacije

Pripremila dopisnica: Zorica Dragović

Милунка Савић, srpska Jovanka Orleanka. Strela pravde, strpljivi metak u cevi odbrane, hajduk jahačkog kasa, klas žita koji se iz svih rana ponovo radja, Majka Tereza srpske dece, nežna prsa sa znamenjem ordenja, danas, 10. novembra 2013. godine, posle 40 godina od upokojenja, prelazi u Aleju velikana.
Lepota srpske žene, odlučna da liči na muškarca, letela je kroz ratna bojišta Balkanskog i Prvog svetskog rata. Krila joj bila, slobodna, čista i zdrava Srbija. Jedina žena u svetu sa ordenom Legije časti, Miloša Obrenovića i Ratni krst sa zlatnom palmom, izabrala je da ostane u Beogradu i da radi kao čistačica u Državnoj hipotekarnoj banci. Odbila ponudu francuskog glamura i ponudjene penzije, ubrzo biva zaboravljena od svojih za koje se odlučila da sa njima i dalje svoj život deli. (više…)

Opširnije
14 nov
0

200 година од рођења Његоша..

Припремио песник: Раде Пантелић

1813. – Рођен је српски писац Петар II. Петровић Његош, црногорски владар и владика, према већини књижевних критичара највећи српски песник, чија је круна стваралаштва ненадмашни драмски спев “Горски вијенац”. У основи је рефлексивно-лирски песник, што је уочљиво и у његовим најважнијим делима, иако она имају епско-драмски облик, а његов језгровити стил обојен је снажним елементима мирног класичног стиха и свежином народне песме. Глорификовао је хероизам и осећање за слободу Црногораца, које је у националном погледу посматрао као део српског народа. Раде Томов Петровић – из породице која је Црној Гори више од једног века давала владике – монашко име добио је по стрицу, владици и владару Црне Горе Петру I., познатом и као свети Петар Цетињски, који га је одредио за наследника. (više…)

Opširnije
10 nov
0

Ojdaše Srbiju


Pripremio: prof. Milenko Vakanjac

Posle smene vlasti u Srbiji, vladajuću Demokratsku stranku, zamenio je dvojac Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije, zaredale su optužnice i sudski procesi, protiv priličnog broja pripadnika srpske privredne i političke elite kojima se u ovom trenutku još ne nazire kraj. Sve to, moglo bi se svrstati u poznatu kategoriju, nova vlast pooštrava kriterije privrednog i političkog ponašanja, kako svojih političkih konkurenata, tako i sebe same.
Kažem, moglo bi, kada se nebi pre izvesnog vremena, u nekolicini srpskih medija, nikako ne svih, pojavila štura vest, o izveštaju agencije Global Financial Integrity (Globalni finansijski integritet) u kome stoji, kako je Srbija svrstana između 143 spomenute zemlje, na zapanjujuće 16.mesto, po tkzv.” illegal financial flows” (ilegalnom finansijskom toku), kao i da je na spomenuti način, u periodu od 2001. pa do 2010.godine iz Srbije ”disappeared” (isčezlo) 51 milijarda dolara. Kada se, i ako se, zanemare svi oni elementi izveštaja Global Financial Integrity koji bi nas mogli navoditi na moguću hipotetičku prirodu spomenutog izveštaja, kao možda još samo jednu u nizu ”teorija zavere”, recimo kao treći deo globalne zavere, posle Asanžovog Vikiliksa, i Snovdenovog ustupanja dokumenata NSA engleskom Gardijanu, ipak vredi reči i nešto više, kako o samom izveštaju, tako i samim autorima.

(više…)

Opširnije
10 nov
0

Protest povodom otkrivanja Hortijeve biste u Budimpešti

Društvo za očuvanje  sećanja na Holokaust – Novi Sad

4. novembar 2013.
Juče je u Budimpešti svečano  otkrivena bista Miklošu Hortiju, regentu Mađarske, Hitlerovom savezniku  u Drugom svetskom ratu, okupatoru  Novog Sada i Bačke u periodu 1941-1944. (http://www.mondo.rs/a630310/Info/Svet/Hitlerovom-savezniku-bista-u-Budimpesti.html). Sistematskim progonom bačkih Srba, Jevreja i antinacista svakog porekla, hortijevski teror je usmrtio najmanje 100.000 žitelja Bačke iskorenivši mnoštvo porodica.  Jedan od najzverskijih genocida u istoriji sveta počinio je Horti 1942: Šajkaško-novosadsku januarsku „Raciju“ u kojoj je, prema podacima Muzeja Grada Novog Sada koji su objavljeni aprila 1984, oko 25.000 Žrtava bačeno pod led Tise i Dunava.

(više…)

Opširnije
08 nov
0

Imali smo mi heroje u odbrani zemlje svoje

Pripremila dopisnica: Zorica Dragović
Francuski državnik i književnik Lamartin, kada je pre mnogo godina video Ćele Kulu rekao je ,,Narod koji ima ovakve spomenike nikad ne može propasti,,.
Ćele Kulu, sa nekoliko stotina lobanja, sazidali su Turci kao govor moći i na strah hrišćanima, Srbima.
Gospodin Dačić zida novu kulu svojom izjavom hrišćanima, Srbima sa Kosova ,,Zar neko misli da će Srbija da žrtvuje svoju budućnost zbog deset hiljada ljudi?,,
Deset hiljada dinara, odavno nema svoju vrednost, ali deset hiljada ljudi, Srba, ima neprocenjivu vrednost, kako pred pravom na život, tako i za zemlju Srbiju sa izvorom na Kosovu. Po jedno dete, od tih deset hiljada otpisanih Srba, novih je deset hiljada Srba. Malo li je to, gospodine Dačiću? (više…)

Opširnije
29 okt
0

ČEFURJI RAUS!* (Forget it, Jake. It's Chinatown!)

Pripremio: prof. Milenko Vakanjac

Ovih dana zaokuplja pažnju slovenačkih ljubitelja filma delo gospodina Gorana Vojnovića pod naslovom Čefurji raus! Gospodin Vojnović poznat je široj slovenačkoj javnosti pre svega kao:
reditelj, scenarista, pisac, kolumnista, a možda mi je promakla još neka od njegovih ”uloga” na slovenačkoj društveno-kulturnoj sceni. Međutim, kako nebi bilo ni najmanje zabune ili dvoumljenja, gospodin Vojnović je prevashodno slovenački pisac, bez obzira kako on doživljava samog sebe ili možda kako ga doživljava već spomenuta slovenačka društveno-kulturna javnost. (više…)

Opširnije
26 okt
0

SRBI ZA SRBE UZ DOSTOJNA LICA – NIKAD GRANICA

SAOPŠTENJE

Podneta je tužba internom sudu OEBS-a u Ženevi (OSCE – Court of Conciliation and Arbitration Geneva Switzerland) od Skupštine AP KiM i sedam nevladinih organizacija (NVO) Republike Srbije. Razlog obraćanja OEBS-u u Ženevi (OSCE – Court of Conciliation and Arbitration Geneva Switzerland) je zloupotreba zaštićene banke ID – (lični identitet) podataka.

Imena i prezimena, IDP evidencije (interno raseljenih – IRL) čine banku ID podataka Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije – čuvaju se u skladu sa principima o zaštiti banke ID podataka UNHCR. Davanjem ID podataka trećim licima ugrožava se bezbednost i integritet IDP iz zaštićene banke ID podataka. (više…)

Opširnije
26 okt
0

LANGOV„METROPOLIS“ I KONZERVATIVNA REVOLUCIJA

Pripremio: dr. sci. Saša Gajić

Pokazalo se da zagovornici klasne borbe nisu videli ono što su tvorci „Metropolisa“ bili u stanju da vide

Zapažanja kako uređena, pristojna švajcarska demokratija nije dala čovečanstvu ništa više od čokolada i satova sa kukavicama, a apeninsko poluostrvo „makijavelističkih despota i kondotijera“ 15-16. veka celu renesansu kulturu, dobro se uklapa u tojnbijevsko poimanje razvoja kulutre kao „odgovora“ na „izazove“: „odgovora“ čiji najviši dometi često prevazilaze krizne okolnosti, odnosno neposredne uzroke koji ih „prizivaju“.
U prehodnom 20. veku najbolju potvrdu u prilog ovome daje kratkotrajni kulturni život Vajmarske republike. Izrasla iz poraza u svetskom rovovskom satiranju, sputana „versajskim sistemom“ a zalivana „krizom modernosti“ sa eskalacijom u ekonomskoj Velikoj depresiji (1929-1933), sa čijim je završetkom propao i pokušaj da „postvilheminska“ Nemačka preraste u zapadnu parlamentarnu demokratiju – „kulturu Vajmara“ [1] krase burni, međusobno krajnje različiti (često i suprotsavljeni), a svi odreda visoko kvalitativni pokušaji u najširem polju ljudskog stvaralaštva da se odgovori na ondašnje „izazove“ vremena. (više…)

Opširnije
14 okt
0

PRAVDU U DUŠI – NEPRAVDA RUŠI

Piše dopisnica: Zorica Dragović

Odavno koračam u nepoznatom, kao kroz sivu, gustu, maglu. Kompas mi put ne pokazuje, već se strelica samo ka sećanju vraća. Zaustavlja se mislima ka Jugoslaviji. Koracima godina, I bolesti obesti I besa koja se kao epidemija širila, turobno teško se pitam da li se Jugoslavija desila. Ili je ovaj mrak vekovni balkanski krah?
Šetam sokacima malog grada. Šetnja bez šetnje. Kao da sve teskobe moje i tudje šetaju umesto mene. Veče ni toplo ni hladno. U vazduhu prisutan smog. Odžaci su počeli da se puše. Planine oko grada ne puštaju da se dim razvuče kroz horizont. Posmatram vrhove svojih cipela I pokušavam da se setim kada sam ih kupila. Nedajem važnost tom trenutku ali se trudim da neke misli  tkam u svojoj glavi. (više…)

Opširnije
14 okt
0

POEZIJA

PISMO   SINU

-Jelena Trikić sinu Nikoli-

Nosiš ime svetitelja
to će majku  da sokoli.
O, Nikola, čedo milo!
Oprosti mi za sve boli
što me nećeš upamtiti,
ni u moje sjesti krilo,
al´ će tata za oboje
tebi ljubav podariti,
jer si bio naša želja.

Ja sam znala da odlazim
da poslednju bitku gubim,
al´ se plaših, čedo moje
da i lozu ne izgubim.
Za tebe sam život dala
i nisam se pokajala. (više…)

Opširnije