Blog

18 aug
0

17. Међународни Илиндански пјеснички сусрети „Прљача 2018“

Стиховима повезују људе и крајеве

Побједник 17. Међународних Илинданских пјесних сусрета „Прљача 2018“ је Олибера Синђелић из Богатића, са пјесмом „ Језеро сенки“  у категорији љепота вода.

Манифестацију је организовао Српски књижевни клуб „Вихор“ Дервента у Центру за културу.

Побједник у категорији шаљиве пјесме је Гвозден Нешковић из Дервенте са пјесмом „ Рибар Тома пеца сома“.

У категорији „Укрински водени цвијет“ побједник је Боро Петковић из Дервенте са пјесмом „ Коме цвијеташ лептиру“.

Међународни манифестацију отворио је  начелник општине Милорад Симић, који је генерални покровитељ сусрета.

„Ми из локалне зајендице подржавамо овај облик манифестација, и ја као начелник општине. Волим поезију и људе који то пишу, и мене често наговарају да пишем, али ја радо прочитам све што је написано“, рекао начелник Симић.

Он каже да треба његовати овакав облик организације манифестације, и да  локална заједница подржи око десет књига које издају локални писци.

Оливера Синђелић која је награђени пјесник у категорији најљепше пјесме посвећене водама рекала је да по први пут учествује на конкурсу који организује СКК „Вихор“ Дервента.

„Ово је моје прво учешће на вашем конкурсу, а мој син годинама учествује. Драго ми је због награде, нисам очекивала то морам да признам. Надам се учешћу и даље и да ће конкурс и манифестцаија дуго трајати“ у изјави рекла је Синђелићева.

Побједник у конкуреницји шаљивих пјесама Миле Нешковић је рекао да учествује у ставрању традиције клуба, и да је награђиван и 2002. Године.

„ Морам бити захвалан Вихору који ме постакао да пишем. Не могу рећи да ми је сведно, веома је пријатно да будеш награђен за своје дјело. И будуће ће учствовати и вјерујем да ћу добити још коју награду“, каже са осмијехом на лицу Нешковић.

Међународни 17. Илиндански пјеснички сусрети „Прљача 2018“, започели су у Босанским Лужанима, гдје је у Ловачкој кући одржано дружење пјесника, а чему је претходио одлаза на ријеку Укрину на реону „Висећи мост“, гдје су пјесници говорили стихове својих пјесма.

Пјеснички сусрети више од манифестације

Предсједник СКК“Вихор“ Дервента Ненад Симић је рекао да је на расписани наградни конкурс за избор најбоље пјесме посвећене љепотама вода стигла су 72 рада пјесника аутора са простора Републике Српске, БиХ, Хрватске, Бугарске, Србије, Македоније, Словеније, Црне Горе.

„Од пристиглих 75 радова жири је изабрао најбоље радове којима смо уручили признања и награде. Штампали смо и зборник радова свих пристиглих радова и радова чланова Вихора-а и пријатеља Клуб“, рекао предсједник Клуба „Вихор“ Ненад Симић.

Он је оцијенио да су пјеснички сусрети су постали више од манифестације.

„Успостављена пријатељства и контакти на сусретима пјесника у Дервенти трају нераскидиво и улазе у 17. годину постојања. А има ли ишта љепше када пријатељства трају? То је наш заједничички допринос развоју културе нашег града, али и градњи мостова међу  људи ширег региона“, оцијенио је Симић.

Он је рекао да су током свих претходних година имали материјалну помоћ и разумјевање начелника Милорада Симића,  пријатеља из привредног живота, али и бројних појединица.

Похваљене су пјесме Биљане Китић Качар из Прњавора, Александре Матић из Братунца и Нермина Делића из ФБиХ.

Жири за избор најбољих пјесма чинили су Славен Шмуља,предсјендик  и чланови Далиборка Малешевић и Санела Станковић.

Генерални покровитељ манифестације је Начелник општине Милорад Симић, а спонзори Туристичка организација општине Дервента, и други.

Манифестацији је присуствовао начелник општине Дервента Милорад  Симић, народни посланик Игор Жунић, предсједник Савезе Срба српске дијаспоре Словенија Саша Гајић, и многи други.

Жеља нас успостава сарадње са Вихором

„ Драго ми је да сам  присутан овој Вашој великој традиционалној песничкој презентацији испред Савеза српске дијаспоре Сл овеније, које броји 11 српских друштава и наравно Удружења српских књижевника Словеније.

Жеља нам  је између осталога да и са Вашим књижевним удружењем успоставимо сарадњу. Предложићу чак да заједно водимо књижевни традиционални међународни конкурс за најбоље песме „ПЕСНИКОВА ДУША“. Ми иначе добро сарађујемо и са појединим удружењима из Српске, као и Србије, рекао је Саша Гајић, предсједник Савеза Срба српске дијаспоре Словеније на манифестацији у Дервенти.

Организатори манифестације су Гајићу уручили захвалницу Клуба за учешће на 17. Међународним Илинданским  пјесничким сусретима.

Текст и фотографије: Ненад Симић  

Opširnije
31 jul
0

NAJBOLJI OD NAJBOLJIH

SAOPŠTENJE ŽIRIJA PO KONKURSU „ZLATNE GUSLE“ Ljubljana 2018

Savez srpske dijaspore Slovenije i Udruženje srpskih književnika u Sloveniji

NAJBOLJI OD NAJBOLJIH – Šesti međunarodni konkurs pod nazivom

„ZLATNE GUSLE“ Ljubljana 2018

U okviru pod nazivom „ZLATNE GUSLE“, žiri pod vodstvom presednice  Silvane Aleksić,   dana 23.07. 2018. godine,  doneo je

ODLUKU broj 23/07-ZSKS/2018

o dodeli nagrada „ZLATNE GUSLE“ Ljubljana 2018

DOBITNICI NAGRADA:

Glavne nagrade:

Naš međunarodni guslarski konkurs pod nazivom „Zlatne gusle“ Ljubljana 2018. okupio je više takmičara diljem naše planete. Davno je prota Matija Nenadović rekao, da u kojem se narodu pojave junaci pojaviće se i oni koji će to junaštvo opisati…

Jedan od naših najčuvenijih ljudi koji su opisivali junaštvo i čojstvo srpskog naroda zasigurno jeste i slijepi narodni guslar, pjesnik i pjevač Filip Višnjić.

Lijepo je imati ljude koje ćemo pominjati kroz istoriju ali zasigurno trebamo ići dalje i tražiti nove pjesnike koji će nam pjevati o nekim novim herojima našeg roda.

Mi smo u mnoštvu pristiglih pjesama pokušali da izvučemo maksimun, pa smo odabrali nekoliko kandidata koji će nam svoje pjesme i odsvirati na guslama ili doneti snimljeno za našu kulturno umjetničku manifestaciju  Veseli dani 2018.

  1. mjesto  Milorad Šarović – pjesma „Smrt Gavrila Ptrincipa“
  2. mjesto Saša Nikolić- pjesma „Dan Republike Srpske“
  3. mjesto Ratko Popović – pjesma „Orao Svetog Save“
  1. za postignuto prvo takmičarsko mesto sa zlatnom medaljom, značkom, zahvalnicom  i poveljom SSDS uz takmičarsku lentu (peškir).
  2. za postignuto drugo takmičarsko mesto sa srbrnom medaljom, značkom, zahvalnicom  i poveljom SSDS.
  3. za postignuto treće takmičarsko mesto bronzanom medaljom, značkom, zahvalnicom  i poveljom SSDS.

Nagrađenim pjesnicima čestitamo i želimo još puno lijepih stihova praćenih zvukom gusala.

Ostalim kandidatima više sreće drugi put! Organizatori SSDS i USKS.

Nagrađeni:

Milorad M. Šarović

Milorad M. Šarović je rođen u selu Pržine, opština Gacko u Visokoj Hercegovini 18.06.1961. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio u rodnom gradu a studirao u Sarajevu i stekao zvanje Nastavnik Srpskog jezika i književnosti. Učestvovao u Otadžbinskom ratu 1992-1995. godine. 1999. godine objavio epsku zbirku poezije „Glave izabrane“. 2015. godine objavio Srpsku epsko-lirsku trilogiju „Život je paukova mreža“. Pisac velikog broja epitafa i preko 60 nekrologa. Srpski narodni guslar sa snimljenom poemom „Odbrana srpskog Sarajeva“. Prepjevao i snimio uz gusle poemu „Srpsko srce Jovanovo“. Pjesme objavljivao u zbornicima i časopisima. Član je Udruženja književnika, pjesnika i umjetnika Srba iz Crne Gore i rasijanja „Gorska vila“ kao i Udruženja Radnik Pjesnik u Tuđini-Štutgart. Otac četvoro djece. Živi i radi u Beogradu.

Saša Nikolić

Saša Nikolić je rođen 3. januara 1975. godine u Olovu, opština Olovo, od oca Ljubomira i majke Nevenke, rođene Vasković. Od 1996. godine zaposlen je u policiji Republike Srpske u Palama, gdje i stanuje sa porodicom – suprugom i četvoro djece. Od 2012. godine predsjednik je Crkveno-upravnog odbora Crkve Vaznesenja Gospodnjeg u Drecelju kod Olova.
Do sada je objavio šest knjiga: Srbi – Drecelj i Dreceljani (2012), Život u pjesmi (2013), Crkva u Drecelju (2015), Paljanska policija (2016), Orlovi lavljeg srca (2017) i Pravoslavlje (2017).

Ratko Popović

Ratko Popović, rođen u Šnjegotini Srednjoj opština Čelinac. Autor je 4 zbirke pjesama, od kojih su dvije objavljene, „Pretakanje života” iz 1998 i “Putokazi” iz 2016. Zbirka “Sunce u zavičaju” treba uskoro u štampu. Pored poezije piše i aforizme. Zastupljen je u 20 zbornka poezije, i više puta nagrađivan na međunarodnim konkursima za poeziju. Dobitnik je zlatne medalje na konkursu “Zlatno pero” Ljubljana 2016 za pjesmu “Pšenica” u organizaciji srpskih književnika Slovenije.Od istog organizatora na konkursu.”Pesnikova duša” dobitnik je srebrne i bronzane medalje za rodoljubivu i guslarsku poeziju.2017 u Tesliću na temu “Pred ikonom Svetog Save” osvojio je treće mjesto sa pjesmom Sveti Sava. 2018 za pjesmu slava od KK “Vukovo pero” iz Loznice dobitnik je plakete Belo Vukovo pero.

 

СМРТ ГАВРИЛА ПРИНЦИПА (28.04.1918.)

Узех гусле, ставих преко крила
Да опјевам Принципа Гаврила
Тог витеза родом од Грахова
О ком збори историја нова
Што је хицем крај Миљацке воде
Одшкринуо врата од слободе
За коју је Србин кадар мријет’
Сав се томе задивио Свијет

Нема момку ни двадесет љета
Али то му ни мало не смета
Да покаже храброст и јунаштво
И витешко Српско прегалаштво
Да му десна не задрхти рука
Пред Ћесаром да се не обрука
Но да славу за навијек стекне
Када Ћесар на кољена клекне
Који скита ђе му није мјесто
Због чега је изгубио престо

Чим оружје Принцип испотеза
Ухватише Гаврила витеза
Као гладне разјарене але
На витеза сама кидисале
Па га вежу у ланце и жицу
Да га воде у ледну тамницу
Принцип на њих са зубима шкрипи
Док болове подноси и трпи

Јер га жица бодљикава стеже
Коју крвник без милости веже
Волио би више но да бјежи
Да Ћесара види како лежи
И потврди своје храбро дјело
Кад му почну читат’ опијело
И возит’ га према Бечу граду
Јер му Принцип поквари параду
И каза му да је Земља ова
Колијевка Српских соколова

Све то Принцип размишља у глави
А брада му и чело крвави
По лицу му од крви угрушци
Пола их је на крвничкој пушци
Са којом га немилице бију
Тад затворску угледа капију.

Но кад џелат замандали врата
Терезина Чешког казамата
И Принцип се у самици нађе
Брзо схвати шта га данас снађе
Мисли како поручити браћи
Да жив неће одатле изаћи
И у томе своме јадовању
Мислима се нађе на имању
Као да се шета по Обљају
Предивноме своме завичају
Па дјечачке снове будан снива
Да га мајка Марија дозива
Отац Петар грли и призива
Са поносом на родном огњишту
Онда поче сањат’ о бојишту
Ђе му браћа гину и страдају
Ал’ се ипак нечему надају
Јер нијесу к'о он у тамници
Него неђе у крвавој бици
Тамо можеш срести ратну срећу
А ја никад жив изаћи нећу

Није шала убити Ћесара
Аустријске силе господара
Па се надат’ слободи и суду
Ко то снива, снива узалуду
На мене ће ударити муке
Као некад Турци на Хајдуке
Него Боже ја се теби молим
Да великим мукама одолим
Ти једини можеш ми помоћи
И пружити Свету руку моћи
Да ми мука не буде велика
А ја имам срце од челика
Што не пуца од сваког ударца
То је срце Вујадина Старца
Чврсто као Обилић Милоша
Да распори Цара кад је поша’

Срца имам али шта ми значи
Кад је џелат од сужања јачи
Па ће моје кости да пребија
Као плијен кад прождире змија

Тако ће ме издат’ мушка снага
Ти не кукај мајко моја драга
Но се сином своијем поноси
Што је кадар Бечу да пркоси
И да ране подноси крваве
У тамници сред Чешке државе

Док се јунах са мислима бори
Неко врата ћелије отвори
Кад Принципа крвавога виђе
Нит се каје нити се постиђе
Но га опет крвнички удара
Да му смрска срце из њедара
Један бије дох се други смије
А обадва тешке крвопије
Не пуштају младога Гаврила
Док се локва крви наточила
Па га онда оставише сама
Да крв лије из дубоких рана
И тако је сваког новог дана
Млади Принцип допадао рана
Које су га бољеле све више
Па одлучи да јаде запише
Али нема на чему да пише
А стисло га не може да дише
Па докучи порцију лимену
Од бацања скоро изломљену
Па на њојзи урезује име
Са ноктима друго нема чиме
Надајућ’ се да ће некад неко
Прочитати шта је сужањ реко’

Све је више у њему нервозе
Од самоће и туберкулозе
Која плућа у јунаку пара
А он дјело неумрло ствара
На порцији, на парчету лима
Пише Принцип на оном шта има
Како тромо вријеме се вуче
Данас исто што је било јуче
Мемла, влага и тишина ледна
Ђе ме држе и гладна и жедна
Мјесто да ми бојне трубе јече
Око мене ропски ланци звече
Ал’ се борим као соко сиви
Ко умире вјечно ће да живи
И ко живот даје за слободу
Вјечно живи у своме народу

То уреза а клону му рука
Од убоја и великих мука
И у зору мјесеца априла
Мушка га је снага напустила
Осамн'еста година у низу
А крај рата већ бијаше близу
Кад се Принцип преда бесмртности
А његове мученичке кости
Стражу држе у суђеном граду
И чувају и вјеру и наду
У сред Српског града Сарајева
Да свједочи и одолијева

Да је тамо Српска Земља Света
Од постанка до краја Свијета
Ђе ће мајке Рода Србинова
Рађат’ јата сивих соколова
Који теже бесмртноме дјелу
Са Гаврилом Принципом на челу!


ДАН РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ

Републико Српска земљо снова!
Колијевко кћери и синова!
Земљо моја, мојих праотаца!
Витезова, јунака, светаца!

Рођена си уз Благослов Бога!
На Дан нашег Стефана Светога.
У тешка си и ратна времена,
Републико Српска одбрањена!

У свијету цијелом позната,
од свих свјетских сила си призната!
Имаш своју Скупштину и Владу,
у највећем Бања Луци граду.

Свака нам је значајна регија:
Романија, Бирач, Семберија,
Посавина, Озрен и Крајина
православна сва Херцеговина.

Републико Српска земљо славна!
Отаџбино моја православна.
Рођендан ти срећан земљо мила!
Бог те чув'о и срећа пратила!


ОРАО СВЕТОГ САВЕ

1
Лети Орле до Призрена града
Ђе је некад Душан царевао
И кажи им опет ће да влада
Косово је Бог Србима дао

2
Кад обиђеш Душанове дворе
Прoшетај се ти до Црне Горе
На Ловћену одмори се мало
Подај што сам Његошу послао

3
Упитај га да л’ се уморио
И какав је ноћас санак снио
Добро пази о чему говори
И на чијем он језику збори

4
Према њему сад су многи дрски
На Ловћену он говори српски
Нема њему у свијету премца
Ни стихова к'о из „ГОРСКОГ ВИЈЕНЦА“

5
Са Ловћена лети до Острога
И поздрави свеца чувенога
Кажи Орле братској Црној Гори
На Острогу да се српски збори

6
Кад обиђеш братску Црну Гору
Тад полети ка Егејском мору
Лети Орле ђе још ниси био
Ђе је Сава монаштво примио

7
Кад се вратиш ти са Свете Горе
Ђе монаси на српском говоре
У Трнову одмори се мало
Ту је Сава Богу душу дао

8
Из Трнова лети до Охрида
Са поносом без имало стида
Види да ли има оног сјаја
К'о у доба Светог Николаја

9
Све је своје испунио жеље
Ту написа српско Јеванђеље
Књигу која стиже и до Бога
Аутор је „ОХРИДСКОГ ПРОЛОГА“

10
Најљепше је пјесме испјевао
Свој допринос светосављу дао
У логор га швабе одведоше
Али крсту ништа не могоше

11
Из Охрида крени ка Врачару
Обавијести најсветију главу
Шта си чуо и шта си видио
И какав је Његош санак снио

12
У повратку ти застани мало
Ђе је Лазар клетву изрекао
Ђе Обилић раскроји Мурата
Турског цара, Вуку из ината

13
Арнауту нашој црној ноћи
Кажи да ће као Мурат проћи
Крај долази и њиховој бури
Поново ће цвјетати божури

14
Свети Сава вида наше ране
Стефан, Душан, чувају Дечане
Метохија опет ће да сија
Кварно сјеме не може да клија

15
Арнаути из земљице свете
боље вам је сами да одете
Док је жива на рамену глава
Лазар своју војску васкрсава

16
Кад Орао на Врачару стаде
Пред икону Светог Саве паде
Уморна је прекрстио крила
Божија га обузела сила

17
И овако пред иконом збори
Светитељу истину говори
У Призрену више Срба нема
Епархија призренска срушена

18
Растјераше Србе на све правце
Љути вуци поклаше јагањце
На Ловћену Владика не спава
Са Богом се стално разговара

19
Слушао сам када они зборе
На српскоме језику говоре
У вјери је највеће богатство
Вратићемо Душаново царство

20
На Острогу Свети Василија
Дар од Бога што на земљи сија
Када вјетар звук звона понесе
И у Риму Ватикан се тресе

21
Кад сам био близу Хиландара
Мислио сам да ме око вара
Сад Хиландар новим сјајем сија
Твоја ,Саво, црква најмилија

22
У Охриду нема оног сјаја
К'о у доба светог Николаја
Од српске се цркве одвојише
Светославље ту више не дише

23
Николаја нико не спомиње
За њим плачу и сада светиње
Пред Господом они много гријеше
Када наше храмове отеше

24
Кад надлетох земљу Метохију
Сузе су ми текле из очију
На стотине храмова без крова
У ранама душа Србинова

25
Хвала Орле на твојему лету
Слушај Саву и пренеси свијету
Васкрснуће наша мајка света
Косовом ће Милица да шета

Opširnije
10 jul
0

VLASTODRŽCI SRBIJE I SRPSKE ČUJTE GLAS SRPSKE DIJASPORE

Cenjeni naši čitaoci, sve više se diže neprijateljska i uz njih hajka bednih srpskih izdajnika bilo to oko Kosmeta ili Republike Srpske. Zato je elektronski i štampani medij »SRPSKA DIJASPORA«
obavio profesionalne ankete Srba u Dijaspori u Sloveniji, Italiji, Austriji i Nemačkoj (10.06-10.07.2018). Tako da je, od 1000 anketiranih Srba starih između 18 i 65 godina u Dijaspori po pitanjima došlo do sledećih odgovora:

Dali ste za ujedinjenje Republike Srpske sa Republikom Srbijom?

Da = 713 = 71,3%
Ne = 171 = 17,1%
Ne znam ili ne zanima me = 116 =11,6%


Dali ste za samostalnost Republike Srpske?

Da = 868 =86,8%
Ne = 99 = 9,9%
Ne znam ili ne zanima me = 33= 3,3%


Od 1000 anketiranih Srba između 18 i 65 godina starosti u Dijaspori što se tiče Kosmeta slede pitanja i odgovori

Dali ste da se Kosmet briše iz Ustava Srbije i prizna kao trenutna takoreći Republika Kosovo?

Ne = 903 =90,3 %
Da = 39 = 3,9%
Ne znam ili ne zanima me = 58=5,8 %


Dali bi išli dobrovoljno ratovati za Kosmet ako bi došlo do rata?

Ne = 32 = 3,2%
Da = 879 = 87,9%
Neznam ili ne zanima me = 89= 8,9%


Dali ste za to da Kosmet ostane u sastavu Republike Srbije i da se to izvodi putem rezolucije Saveta bezbednosti 1244 i važećeg Ustava Republike Srbije uz pomoć velikih sila Kine i Rusije.

Ne = 11 =1,1 %
Da = 886 =88,6 %
Ne znam ili ne zanima me = 103= 10,3%


Cenjeni naši čitaoci, informišemo Vas, da se iste ankete već obavljaju u R. Srbiji i R.Srpskoj o kojima ćemo Vas obavestiti.

Opširnije
08 jul
0

ČUVAJTE SVOJ JEZIK – ZAVEŠTANJNE JEZIKA STEFAN NEMANJA

Čuvajte, čedo moje milo, jezik kao zemlju. Riječ se može izgubiti kao grad, kao zemlja, kao duša. A šta je narod izgubi li jezik, zemlju, dušu?

Ne uzimajte tuđu riječ u svoja usta. Uzmeš li tuđu riječ, znaj da je nisi osvojio, nego si sebe potuđio. Bolje ti je izgubiti najveći i najtvrđi grad svoje zemlje, nego najmanju i najneznatniju riječ svoga jezika.

Zemlje i države ne osvajaju se samo mačevima nego i jezicima. Znaj da te je neprijatelj onoliko osvojio i pokorio koliko ti je riječi potrao i svojih poturio.

Narod koji izgubi svoje riječi prestaje biti narod.

Postoji, čedo moje, bolest koja napada jezik kao zaraza tijelo. Pamtim ja takve zaraze i morije jezika. Biva to najčešće na rubovima naroda, na dodirima jednog naroda sa drugim, tamo gdje se jezik jednog naroda tare o jezik drugog naroda.

Dva naroda, milo moje, mogu se biti i mogu se miriti. Dva jezika nikada se pomiriti ne mogu. Dva naroda mogu živjeti u najvećem miru i ljubavi, ali njihovi jezici mogu samo ratovati. Kad god se dva jezika susretnu i izmiješaju, oni su kao dvije vojske u bici na život i smrt. Dok se god u toj bici čuje jedan i drugi jezik, borba je ravnopravna, kad počinje da se bolje i više čuje jedan od njih, taj će prevladati. Najposlije se čuje samo jedan. Bitka je završena. Nestao je jedan jezik, nestao je jedan narod.

Znaj, čedo moje, da ta bitka između jezika ne traje dan-dva, kao bitka među vojskama, niti godinu-dvije, kao rat među narodima, nego vijek ili dva, a to je za jezik isto tako mala mjera vremena kao za čovjeka tren ili dva. Zato je čedo moje bolje izgubiti sve bitke i ratove nego izgubiti jezik. Poslije izgubljenog jezika nema naroda.

Čovjek nauči svoj jezik za godinu dana. Ne zaboravlja ga dok je živ. Narod ga ne zaboravlja dok postoji. Tuđi jezik čovjek nauči isto za godinu dana. Toliko mu je potrebno da se odreče svoga jezika i prihvati tuđi. Čedo moje milo, to je ta zaraza i pogibija jezika, kad jedan po jedan čovjek počinje da se odriče svoga jezika i prihvati tuđi, bilo što mu je to volja bilo da to mora.

I ja sam, čedo moje, u mojim vojnama upotrebljavao jezik kao najopasnije oružje. Puštao sam i ja zaraze i morije na njihove jezike ispred mojih polkova. Za vrijeme opsada i dugo poslije toga slao sam čobane, seljane, zanatlije i skitnice da preplave njihove gradove i sela kao sluge, robovi, trgovci, razbojnici, bludnici i bludnice. Moji polkovodci i polkovi dolazili su na napola osvojene zemlje i gradove. Više sam krajeva osvojio jezikom nego mačem.

Čuvajte se, čedo moje, inojezičnika. Dođu neprimjetno, ne znaš kad i kako. Klanjaju ti se i sklanjaju ti se na svakom koraku. I zato što ne znaju tvoj jezik ulaguju ti se i umiljavaju kako to rade psi. Nikad im ne znaš šta ti misle, niti možeš znati, jer obično šute. Oni prvi koji dolaze da izvide kako je, dojave drugima, i eto ti ih, preko noći domile u neprekidnim redovima kao mravi kad nađu hranu. Jednoga dana tako osvaneš opkoljen gomilom inojezičnika sa svih strana.

Tada doznaješ kasno da nisu mutavi i da imaju jezik i pjesme, i svoja kola i običaje. Postaju sve bučniji i zaglušniji. Sada više ne mole niti prose, nego traže i otimaju. A ti ostaješ na svome, ali u tuđoj zemlji. Nema ti druge nego da ih tjeraš ili da bježiš, što ti se čini mogućnijim.

Na zemlju koju tako osvoje inojezičnici ne treba slati vojsku. Njihova vojska tu dolazi da uzme ono što je jezik osvojio.

Jezik je čedo moje, tvrđi od svakog bedema. Kada ti neprijatelj provali sve bedeme i tvrđave, ti ne očajavaj, nego gledaj i slušaj šta je sa jezikom. Ako je jezik ostao nedirnut, ne boj se. Pošalji uhode i trgovce neka duboko zađu po selima i gradovima i neka slušaju. Tamo gdje odzvanja naša riječ, gdje se još glagolja i gdje se još, kao stari zlatnik, obrće naša riječ, znaj, čedo moje, da je to još naša država bez obzira ko u njoj vlada. Carevi se smjenjuju, države propadaju, a jezik i narod su ti koji ostaju, pa će se tako osvojeni dio zemlje i naroda opet kad-tad vratiti svojoj jezičkoj matici i svome matičnom narodu.

Zapamti, čedo moje, da svako osvajanje i otcjepljenje nije toliko opasno za narod koliko je štetno za naraštaj. To može štetiti samo jednom naraštaju, a ne narodu. Narod je, čedo moje, trajniji od naraštaja i od svake države. Kad-tad narod će se spojiti kao voda čim puknu brane koje ga razdvajaju. A jezik, čedo moje, jezik je ta voda, uvijek ista s obje strane brane, koja će kao tiha i moćna sila koja bregove roni opet spojiti narod u jedno otačastvo i jednu državu.

NAPOMENA:Reč Stevana Nemanje (Stefana Nemanje — oca Simeona (1166-1196)) izgovorene na samrtničkoj postelji, koje je zapisao njegov najmlađi sin Rastko, Sveti Sava (iz knjige „Zaveštanje Stefana Nemanje”, pisca Mileta Medića)

ČUВАJTЕ SВOJ JЕЗИK – ЗАВЕŠTАЊNЕ JЕЗИKА STЕFАN NЕMАЊА

Чувајте, чедо моје мило, језик као земљу. Ријеч се може изгубити као град, као земља, као душа. А шта је народ изгуби ли језик, земљу, душу?

Не узимајте туђу ријеч у своја уста. Узмеш ли туђу ријеч, знај да је ниси освојио, него си себе потуђио. Боље ти је изгубити највећи и најтврђи град своје земље, него најмању и најнезнатнију ријеч свога језика.

Земље и државе не освајају се само мачевима него и језицима. Знај да те је непријатељ онолико освојио и покорио колико ти је ријечи потрао и својих потурио.

Народ који изгуби своје ријечи престаје бити народ.

Постоји, чедо моје, болест која напада језик као зараза тијело. Памтим ја такве заразе и морије језика. Бива то најчешће на рубовима народа, на додирима једног народа са другим, тамо гдје се језик једног народа таре о језик другог народа.

Два народа, мило моје, могу се бити и могу се мирити. Два језика никада се помирити не могу. Два народа могу живјети у највећем миру и љубави, али њихови језици могу само ратовати. Кад год се два језика сусретну и измијешају, они су као двије војске у бици на живот и смрт. Док се год у тој бици чује један и други језик, борба је равноправна, кад почиње да се боље и више чује један од њих, тај ће превладати. Најпослије се чује само један. Битка је завршена. Нестао је један језик, нестао је један народ.

Знај, чедо моје, да та битка између језика не траје дан-два, као битка међу војскама, нити годину-двије, као рат међу народима, него вијек или два, а то је за језик исто тако мала мјера времена као за човјека трен или два. Зато је чедо моје боље изгубити све битке и ратове него изгубити језик. Послије изгубљеног језика нема народа.

Човјек научи свој језик за годину дана. Не заборавља га док је жив. Народ га не заборавља док постоји. Туђи језик човјек научи исто за годину дана. Толико му је потребно да се одрече свога језика и прихвати туђи. Чедо моје мило, то је та зараза и погибија језика, кад један по један човјек почиње да се одриче свога језика и прихвати туђи, било што му је то воља било да то мора.

И ја сам, чедо моје, у мојим војнама употребљавао језик као најопасније оружје. Пуштао сам и ја заразе и морије на њихове језике испред мојих полкова. За вријеме опсада и дуго послије тога слао сам чобане, сељане, занатлије и скитнице да преплаве њихове градове и села као слуге, робови, трговци, разбојници, блудници и блуднице. Моји полководци и полкови долазили су на напола освојене земље и градове. Више сам крајева освојио језиком него мачем.

Чувајте се, чедо моје, инојезичника. Дођу непримјетно, не знаш кад и како. Клањају ти се и склањају ти се на сваком кораку. И зато што не знају твој језик улагују ти се и умиљавају како то раде пси. Никад им не знаш шта ти мисле, нити можеш знати, јер обично шуте. Они први који долазе да извиде како је, дојаве другима, и ето ти их, преко ноћи домиле у непрекидним редовима као мрави кад нађу храну. Једнога дана тако осванеш опкољен гомилом инојезичника са свих страна.

Тада дознајеш касно да нису мутави и да имају језик и пјесме, и своја кола и обичаје. Постају све бучнији и заглушнији. Сада више не моле нити просе, него траже и отимају. А ти остајеш на своме, али у туђој земљи. Нема ти друге него да их тјераш или да бјежиш, што ти се чини могућнијим.

На земљу коју тако освоје инојезичници не треба слати војску. Њихова војска ту долази да узме оно што је језик освојио.

Језик је чедо моје, тврђи од сваког бедема. Када ти непријатељ провали све бедеме и тврђаве, ти не очајавај, него гледај и слушај шта је са језиком. Ако је језик остао недирнут, не бој се. Пошаљи уходе и трговце нека дубоко зађу по селима и градовима и нека слушају. Тамо гдје одзвања наша ријеч, гдје се још глагоља и гдје се још, као стари златник, обрће наша ријеч, знај, чедо моје, да је то још наша држава без обзира ко у њој влада. Цареви се смјењују, државе пропадају, а језик и народ су ти који остају, па ће се тако освојени дио земље и народа опет кад-тад вратити својој језичкој матици и своме матичном народу.

Запамти, чедо моје, да свако освајање и отцјепљење није толико опасно за народ колико је штетно за нараштај. То може штетити само једном нараштају, а не народу. Народ је, чедо моје, трајнији од нараштаја и од сваке државе. Кад-тад народ ће се спојити као вода чим пукну бране које га раздвајају. А језик, чедо моје, језик је та вода, увијек иста с обје стране бране, која ће као тиха и моћна сила која брегове рони опет спојити народ у једно отачаство и једну државу.

НАПОМЕНА:Реч Стевана Немање (Стефана Немање — оца Симеона (1166-1196)) изговорене на самртничкој постељи, које је записао његов најмлађи син Растко, Свети Сава (из књиге „Завештање Стефана Немање”, писца Милета Медића)

Opširnije
24 jun
0

NAJLEPŠE OD NAJLEPŠIH MISS FOLKLORA BALKANA I EU LJUBLJANA 2018

Izveštaj žirija (strukovne komisije) za izbor MISS folklora Balkana i EU – Ljubljana 2018 – pod vodstvom predsednice Duške Grahovac, koji je dana 18. juna 2018 i ugotovio, da je za vreme konkursne objave za MISS EU i Balkana pristiglo je 39 prijava, od tog  broja pristigle su i 4 nepotpune prijave. Navedene prijave pristizale su iz 7 država i to: Srbije, Srpske – BiH, Hrvatske,  Makedonije, Austrije, Nemačke i Italije. Stručni žiri imao je zahtevan posao, tako da je za uži izbor uvrstio 6 prelepih devojaka: Oliveru Đukanović, Anu Mastilović, Jelenu Janjić, Romanu Živković, Valentinu Veselić i Dejanu Vasić. Zahvaljujemo svima kandidatkinjama, a užem izboru lepotica želimo puno sreće. Naravno, tri lepotice od navedenih šest biće na kraju obaveštene i uvrštene u konkursni MISS EU i Balkana za 2018 godinu,  najlepše od najlepših 26. avgusta na velikoj međunarodnoj prezentaciji srpske kulture u Ljubljani. Organizatori.

Konkurs za MISS folklora Balkana i EU – Ljubljana 2018 god., već se privodi kraju, tako su pojedine lepotice u užem izboru. Objavićemo slike kandidatkinja u užem izboru. Dakle, Vas zamoljavamo, da strukovnom žiriju pripomognete, tako što će značiti za lakši izbor i Vaš cenjeni (lajk) glas sve do 31. jula 2018. Već unapred zahvaljujemo. Organizatori.

 

Opširnije
19 jun
0

»Zlatne gusle« Ljubljana 2018

ZVEZA SRBSKE DIASPORE SLOVENIJE
IN ZDRUŽENJE SRPSKIH KNJIŽEVNIKOV V SLOVENIJI
SAVEZ SRPSKE DIJASPORE SLOVENIJE
I UDRUŽENJE SRPSKIH KNJIŽEVNIKA U SLOVENIJI

III. godišnji međunarodni  tradicionalni takmičarski festival »Zlatne gusle« Ljubljana 2018

JAVNA OBJAVA – KONKURS

U Ljubljani, dana: 20.06.2018 broj 20-6/SSDS/USKS-2018

Početak prijave: 20.06. 2018

Kraj prijave: 20. Jula  2018

Kraj i datum završnog održavanja: tradicionalni međunarodni takmičarski guslarski  festival »Zlatne gusle« Ljubljana 2018; (25 – 26. avgusta 2018 u Ljubljani )

Najbolji takmičari koji budu uvršteni u prvo, drugo ili treće takmičarsko mesto, sleduju plakete ili medalje (zlatna, srebrna ili bronzana SSDS), diplome i lenta (peškir za osvojeno prvo takmičarsko mesto), koja će takmičarima biti   uručena u okviru međunarodne tradicionalne kulturne godišnje prezentacije X.  “Veseli dani srpske dijaspore Slovenije”, koji traju u Ljubljani od (25 – 26. avgusta 2018). Učesnicima koji nisu uvršteni niti u jedno od tri takmičarska mesta biće uručene zahvalnice ili povelje organizatora. Takmičari su dužni biti autori teksta kao i odsvirati  svoje najbolje 3 guslarske pesme za međunarodni 3. tradicionalni međunarodni takmičarski guslarski festival »Zlatne gusle« Ljubljana 2018 (25 – 26. avgusta 2018).

Obaveštenja u elektronskom mediju Srpska dijaspora www.srpska-dijaspora.org i www.srpski-knjizevnici.org. Za dodatne informacije možete se obratiti na gore navedenu adresu, gsm. 041/369-457 predsedniku SSDS Saši Gajiću ili  potpredsedniku Saveza Igoru Mitiću 031/883-675 ali putem elektronskih adresa: [email protected] ili srpski.knjiž[email protected]

Za takmičenje na ovim festivalima  mogu se natjecati sva službeno registrovana kulturno umetnička društva, njihovi pojedinci iz zemlje i inostranstva koja pravovremeno pošalju svoje overene prijave  i to za vreme objave. Prijave trebaju biti u slovenačkom ili srpskom jeziku (ćirilica ili latinica), na gore navedenu adresu organizatora, sa naznakom: Ne otvaraj – Godišnji međunarodni  3. tradicionalni mađunarodni takmičarski »Zlatne gusle« Ljubljana 2018.

Za navedena takmičenja u Ljubljani biće izabrani najbolji takmičari koji budu uvršteni u prvo, drugo ili treće takmičarsko mesto. Žiri sačinjavaju različiti stručnjaci pojedinci koje odredi organizator. Prijavljuju se pojedinci ili pojedinačne takmičarske grupe koji će za svoje članstvo pokriti sve potrebne troškove (prenoćišta, prevoza  prehrane) za navedene dane boravka i takmičenja. Organizator može isključivo na želju prijavljenih grupa ili društava rezervisati hotelski smeštaj u nekom od ugodnijih hotela ili domova u kraju takmičenja. Cene prenoćišta po osobi sa doručkom su oko 25,00 evra, dok se cene ručka kreću oko 10,00 evra.

Takmičarsko natjecanje biće vrednovano u skladu sa kriterijumima Pravilnika organizatora, koje dobije pre takmičenja, pročita, potpiše i overi odgovorno lice svakog nastupajućeg društva ili pojedinca. Prijavitelj prijavljuje tri pesme, u slučaju dupliranja, organizator određuje jednu koja treba vremenski trajati maksimalno do10 minuta i ne više. Takmičarski guslari mogu učestvovati sa svoje 3 pesme. Pojedinci u takmičenju mogu imati najmanje 15, a najviše 85 godina.

Plakete ili medalje zlatna, srbrna i bronzana obezbeđene su za prva 3 mesta. Svim prijavljenim učesnicima želimo dobru zabavu uz puno sreće i uspešnosti.

Za javnu objavu (konkurs) u imenu organizatora predsednik  SSDS i USKS Saša Gajić


P R I J A VA

Godišnji međunarodni tradicionalni takmičarski guslarski  festival

»Zlatne gusle« Ljubljana 2018

PRIJAVA  ZA UČEŠĆE NA 3. FESTIVALU 2018.godine u Ljubljani

Naziv  takmičarskog kandidata guslarske grupe ili pojedinca:

Grad:

Adresa:

Kontakt osoba: mobilni:_______________________

fiks. tel:_________________faks:_________________e–mail adresa:____________________

Broj članova KD  (učesnika i pratećeg osoblja):____________________________________

Naziv pesmi  i autor:_______________________________________________________________

Vođa:_______________________________________________________________

Izvođenje:                                  Akustično Matrica-CD

Pojedinac ili guslarska grupa i naziv: ………………………………………………….

Kratki opis (repertoar, nošnje, i sl.):

Izjava: Potvrđujem da sam pročitao i da prihvatam sve uslove festivala.

U ___________________________2018. godine


Napomena! Vaši lični podaci biće kao takvi zaštićeni i upotrebljeni isključivo za potrebe konkursa.

Dozvaljam objavu svojih pesama u medijima »Srpska dijaspora« revije »OTADŽBINA« bez bilo kakvih nadoknada u slučaju, da me Žiri konkursa kroz raspisane kriterije izabere ili ne.
Kao učesnik izjavljujem, da nemam nikakvih primedaba na objavljeni konkurs i slažem se za sve tekstualno navedeno, kao i same izborne kriterije. Na osnovi navedenoga, i učestvujem za navedeni konkurs i prilikom moguće uspešnosti lično ću doći preuzeti svoje priznanje ili slično što me pripada, kako me organizatori nebi otpisali kao nezainteresovanog ili slično.

U …………………………., datum: …………….………..…

Izjavu overavam svojeručnim potpisom: ………………….……………

m.p.                 Odgovorno lice ili potpis takmičara: …………………

Opširnije
12 jun
0

Kontra tužba ljubljanske opštine, gradonačelnika Zorana Jankovića i njegovih pomoćnika

Obaveštenje

Cenjeni naši članovi, počasni članovi, pridruženi članovi i prijatelji, danas 12.06.2018 pravni sektor Saveza srpske dijaspore Slovenije uložio je kontra tužbu Opr. br. III P674/2018 na (opštinski)  Okrajni sud u Ljubljani. U tužbi se između drugoga sudu predlaže, da se tužba Jankovića i ljubljanske opštine poništi u vezi više dokaznih činjenica kao i organizovane diskriminacije do srpskog saveza, te škode kojoj su joj uz srpsku biblioteku napravili u iznosu 21.990,00 evra. Pravnici smatraju, da bi njihova tužba morala pasti i u vezi opštinske Javne objave (konkursa) br. 3528-296/2017-38  od 12.01. 2018 godine na koju je i Savez srpske dijaspore konkurisao (26.01/ZSDS/SG-2018), ali unatoč nije dobio ni službenog odgovora, a kamoli primerne poslovne prostore. Činjenično sva druga društva i Savezi iz zgrade Linhartove ceste 13 u Ljubljani dobili su poslovne prostore, jedino srpski savez nije. Uz sve navedeno pravni sektor saveza (SSDS) uložio je krivično gonjenje kako gradonačelnika tako i njegovih pomagača koji su potpisivali između ostaloga i  opštinske nezakonskedokumente. Istini za volju, mi se biorimo za svoja ljudska oprava i srpsku naciju u Sloveniji, obaveštavaćemo Vas o ovom pravnom predmetu. Srećno! Uz Božju pomoć. SSDS, USKS i SSSS.

Контра тужба љубљанске општине, градоначелника Зорана Јанковића и његових помоћника

Обавештење

Цењени наши чланови, почасни чланови, придружени чланови и пријатељи, данас 12.06.2018 правни сектор Савеза српске дијаспоре Словеније уложио је контра тужбу Опр. бр. ИИИ П674/2018 на (општински)  Окрајни суд у Љубљани. У тужби се између другога суду предлаже, да се тужба Јанковића и љубљанске општине поништи у вези више доказних чињеница као и организоване дискриминације до српског савеза, те шкоде којој су јој уз српску библиотеку направили у износу 21.990,00 евра. Правници сматрају, да би њихова тужба морала пасти и у вези општинске Јавне објаве (конкурса) бр. 3528-296/2017-38  од 12.01. 2018 године на коју је и Савез српске дијаспоре конкурисао (26.01/ЗСДС/СГ-2018), али унаточ није добио ни службеног одговора, а камоли примерне пословне просторе. Чињенично сва друга друштва и Савези из зграде Линхартове цесте 13 у Љубљани добили су пословне просторе, једино српски савез није. Уз све наведено правни сектор савеза (ССДС) уложио је кривично гоњење како градоначелника тако и његових помагача који су потписивали између осталога и  општинске незаконскедокументе. Истини за вољу, ми се биоримо за своја људска оправа и српску нацију у Словенији, обавештаваћемо Вас о овом правном предмету. Срећно! Уз Божју помоћ. ССДС, УСКС и СССС.

Opširnije
04 jun
0

ISKRENA ZAHVALNICA BOJKOTA SLOVENAČKIH DRŽAVNIH IZBORA

CENJENI ČLANOVI, POČASNI ČLANOVI, SIMPATIZERI I PRIJATELJI ISKRENO VAM SE ZAHVALJUJEMO NA DOSTOJANSTVU I PONOSU  BOJKOTA DRŽAVNIH PARLAMENTARNIH IZBORA U SLOVENIJI, A U VEZI USKRAĆENE KULTURNE I POLITIČKE DEMOKRATIJE, KOJU NAM USKRAĆUJU I POSTUPCIMA ZLOUPOTREBE I NJIHOVIH REPRESIVNIH ORGANA. ZATO SOCIJALNA STRANKA SRBA SLOVENIJE NIJE IZAŠLA NA IZBORE, PA I AKO SU PRETHODNO BILI SPREMNI DA IZAĐEMO. SAČEKAĆEMO DA I OVOJ ALPSKOJ REPUBLICI ZAVLADA EU DEMOKRATIJA. NA OSNOVI NAŠE EVIDENCIJE ČITANOSTI NAŠIH ELEKTRONSKIH MEDIJA U DOBROJ SEDMICI POSEĆENOST JE BILA 31.978 PUTA I TO TEMATIKA IZBORNOG BOJKOTA.

 SRBI SU NEZADOVOLJNI UČESTALIM KRŠENJIMA NJIHOVIH LJUDSKIH PRAVA I NAKON SPAVANJA 26 GODINE ZAHTEVAMO PRIZNANJE NAJVEĆE (212.000) NACIONALNE MANJINE, KAO ŠTO TO VEĆ GODINAMA UŽIVAJU SLOVENAČKE MANJINE IZVAN SLOVENIJE. U JEDNOJ I DRUGOJ NAŠOJ MATICI KAO I REPUBLICI AUSTRIJI VODIĆEMO OZBILJNE RAZGOVORE O PROMENI NJIHOVOG USTAVA (DA SADRŽI – PRIZNAJU SE ISKLJUČIVO ONE ETNIČKE ZAJEDNICE, ČIJE MATICE PRIZNAJU SRPSKU I DRUGU NACIJU). DRAGI NAŠI BUDITE NAM SREĆNI, ZDRAVI, VESELI I USPEŠNI. VODSTVO SSDS, USKS I SSSS.

 

ИСКРЕНА ЗАХВАЛНИЦА БОЈКОТА СЛОВЕНАЧКИХ ДРЖАВНИХ ИЗБОРА

ЦЕЊЕНИ ЧЛАНОВИ, ПОЧАСНИ ЧЛАНОВИ, СИМПАТИЗЕРИ И ПРИЈАТЕЉИ ИСКРЕНО ВАМ СЕ ЗАХВАЉУЈЕМО НА ДОСТОЈАНСТВУ И ПОНОСУ БОЈКОТА ДРЖАВНИХ ПАРЛАМЕНТАРНИХ ИЗБОРА У СЛОВЕНИЈИ, А У ВЕЗИ УСКРАЋЕНЕ КУЛТУРНЕ И ПОЛИТИЧКЕ ДЕМОКРАТИЈЕ, КОЈУ НАМ УСКРАЋУЈУ И ПОСТУПЦИМА ЗЛОУПОТРЕБЕ И ЊИХОВИХ РЕПРЕСИВНИХ ОРГАНА. ЗАТО СОЦИЈАЛНА СТРАНКА СРБА СЛОВЕНИЈЕ НИЈЕ ИЗАШЛА НА ИЗБОРЕ, ПА И АКО СУ ПРЕТХОДНО БИЛИ СПРЕМНИ ДА ИЗАЂЕМО. САЧЕКАЋЕМО ДА И ОВОЈ АЛПСКОЈ РЕПУБЛИЦИ ЗАВЛАДА ЕУ ДЕМОКРАТИЈА. НА ОСНОВИ НАШЕ ЕВИДЕНЦИЈЕ ЧИТАНОСТИ НАШИХ ЕЛЕКТРОНСКИХ МЕДИЈА У ДОБРОЈ СЕДМИЦИ ПОСЕЋЕНОСТ ЈЕ БИЛА 31.978 ПУТА И ТО ТЕМАТИКА ИЗБОРНОГ БОЈКОТА.

СРБИ СУ НЕЗАДОВОЉНИ УЧЕСТАЛИМ КРШЕЊИМА ЊИХОВИХ ЉУДСКИХ ПРАВА И НАКОН СПАВАЊА 26 ГОДИНЕ ЗАХТЕВАМО ПРИЗНАЊЕ НАЈВЕЋЕ (212.000) НАЦИОНАЛНЕ МАЊИНЕ, КАО ШТО ТО ВЕЋ ГОДИНАМА УЖИВАЈУ СЛОВЕНАЧКЕ МАЊИНЕ ИЗВАН СЛОВЕНИЈЕ. У ЈЕДНОЈ И ДРУГОЈ НАШОЈ МАТИЦИ КАО И РЕПУБЛИЦИ АУСТРИЈИ ВОДИЋЕМО ОЗБИЉНЕ РАЗГОВОРЕ О ПРОМЕНИ ЊИХОВОГ УСТАВА (ДА САДРЖИ – ПРИЗНАЈУ СЕ ИСКЉУЧИВО ОНЕ ЕТНИЧКЕ ЗАЈЕДНИЦЕ, ЧИЈЕ МАТИЦЕ ПРИЗНАЈУ СРПСКУ И ДРУГУ НАЦИЈУ). ДРАГИ НАШИ БУДИТЕ НАМ СРЕЋНИ, ЗДРАВИ, ВЕСЕЛИ И УСПЕШНИ. ВОДСТВО ССДС, УСКС И СССС.

Opširnije
04 jun
0

»ZLATNI ZMAJ« LJUBLJANA 2018

Savez srpske dijaspore Slovenije i Udruženje srpskih književnika u Sloveniji objavljuje međunarodni konkurs za najbolji aforizam.

Konkurs pod nazivom „Zlatni zmaj“ Ljubljana 2018

SAOPŠTENJE ŽIRIJA PO KONKURSU

„ZLATNI ZMAJ“  Ljubljana 2018 Najbolji od najboljih

– Cenjeni naši književnici, za ozbiljan lov na Zlatnog  zmaja lovilo je 163 lovaca iz 7 zemalja, (Srbije, Hrvatske, Austrije, Nemačke, Crne gore, BiH i Španije), od kojih je bilo 39 nepotpunih prijava.

U okviru konkursa  pod nazivom „ZLATNI ZMAJ“, žiri  pod vodstvom predsednice Silvane Aleksić,

dana 13.05. 2018. godine,  doneo je

O D L U K U

o dodeli nagrada  „ZLATNI ZMAJ“

Glavne nagrade:

1.Šifra »Žirant« (Miladin Berić)

Miladin Berić (M. B. Romanov)dipl. ing. el. (Banja Luka, 1962), u rodnom gradu završio Gimnaziju i Elektrotehnički fakultet.

Knjige:

“Korakom ranjene kornjače” (poezija, 1998),”Svitac u ogledalu” (poezija, 2001),”Jutro na Zadušnice” (poezija, 2002),”Laku noć propali studenti” (satira, 2003),”Lovci na sjenke” (sa Ž. Vujićem i D. Samardžićem – aforizmi, 2003),“Četvoroboj” (sa Ž. Vujićem, S. Jankovićem i G. Kljjićem – satira, 2004).”Jednom u zauvijek i dalje” (poezija, 2005),”Priče iz Pedonije” (satira, 2007),”Od konca do gajtana” (satirična poezija, 2008),”Na dan Svetog Trifuna” (poezija, 2008),”Na evropskom prutu” (aforizmi, 2009)„Časovnik koji vraća vrijeme“ (eseji, 2010)„Kad biser odbaci školjku“ (lirski medaljoni, 2011)”Haga o Srbima” (aforizmi, 2012)„Zvona u vjetru“ (poezija, 2012)„Musaka“ (Elektronska knjiga – satira, 2013) “Kvazimodo izvini na grbi” (satirična poezija, 2013),”Onomad je bila dobar komad” (satirična poezija, 2014),”Izborni slagan” (aforizmi, 2015).“Atlantida“ (poezija, 2017)„Samouspravljanje“ (aforizmi, 2018)

Objavljivao u svim važnijim dnevnim novinama i književnim časopisima na srpskom govornom području. Imao višegodišnje kolumne u Glasu Srpske i Presu. Tekstovi su mu igrani u pozorištima i na RTRS i RTV Bijeljina

Višestruko nagrađivan i zastupljen u više antologija i zbornika.

Najbitnije satirične nagrade (samo prva mjesta):

Zlatna kaciga za aforizam

Nagrada Nadži Naman Liban

Satirično pero Bijeljina

Prva nagrada za satiričnu poeziju na SATIRA FESTU.

Nagrada „Rade Brka“ na Zlatnoj kacigi

Prva Nagrada „Kočićevim satiričnim perom“

Prva nagrada časopisa Žikišon

Zlatni aforizam „Klub umjetničkih duša“ Mrkonjić Grad

Najbolji satiričar Srpske u izboru časopisa Nosorog

Preko dvadesetak nagrada za liriku i kratku priču.

Urednik i jedan od osnivača satiričnog časopisa „Nosorog“ Banja Luka koji izlazi od 2000. Godine.

Živi i radi u Banjoj Luci.

-Čuvajmo slike s izbornih plakata, trebaće nam jednom za potjernice.

 Obično se srodna duša nađe tek pod starost jer su u mladosti traženiji neki drugi organi.

-San svakog ozbiljnog narkomana je: da mu na grobu izraste trava.

2.Šifra »Dali« (Aleksandra Filipović)

Aleksandra Filipović

Rođena je 1983. godine. Završila je Ekonomski fakultet u Beogradu. Piše prozu.

Dobitnica je prve nagrade Radio Beograda i emisije „Dobro jutro deco“ za najbolju priču za decu.

Radovi su joj objavljivani u zbornicima i književnim časopisima: Dečje novine, Anomalija (Društvo ljubitelja fantastike Lazar Komarčić), Multiverzum (Nova Poetika, Argus magazin), Paralelni svetovi (Metaphysica), Antologija najkraćih priča (Književni časopis AKT), Priče naših snova (Udruženje nezavisnih pisaca), Najkraće priče (Alma), Časopis za umetnost i kulturu KULT, regionalni časopis za književnost Književne vertikale, regionalni časopis za satiruSatirične vertikale, časopis za humor i satiru Šipak, časopis za satiru Etna. Njena  priča za decu objavljena uzborniku Muzika priča simbolično je nagrađena.

-Put do pakla popločan je dobrim namerama. A katkad i lošim asfaltom.

-Zdravlje nema cenu. Zbog toga u našim bolnicama i važi pravilo “daj šta daš”.

-Nijedna nesreća ne dolazi sama. Često joj prethode slobodni izbori.

3.Šifra »GRU 0905-18« (Ljubisav Grujić)

Rođen 09.maja 1962.g, zaposlen u EPS

(“TE-KOSTOLAC”). Bavi se pisanjem aforizama, poezije, haiku poezije, pesama za decu, zagonetki i kratkih priča.

Aforizme, priče i pesme je objavljivao u VEČERNJIM NOVOSTIMA, ILUSTROVANOJ POLITICI, HUMORU, JEŽU, AFIRMATORU, ETNI, AVLIJI, NOSOROG, ŠIPKU, elektronskim časopisima…Svojim radovima je zastupljen u zbornicima „Rudnička vrela“, „Vršačko pero“, „Moravske tajne“, „Vukov ilastari“, „Noć Boema“, „Garavi sokak“, „Tragovi na pesku“, „Senke i uspomene“, „Osmeh život znači“, „Za miris Božura“, „Afoteka 2“,“Svatovac“ i još pedesetak drugih.

Njegov a forizam „DA JE MOJ DEDA MANJE VOLEO TITA,JA BIH SADA ŽIVEO KAO TITO A NE KAO MOJ DEDA“ ušao je u 13 najboljih za 2013.g. po izboru VEČERNJIH NOVOSTI.

U tri zbornika ESS (enigmatskog saveza Srbije) sa konkursa,nalaze se i njegove  zagonetke.

Za svoje pesme, priče i  aforizme ima dosta pohvala i nagrada, a nekoliko i međunarodnih.

Član je književnog  kluba „Braničevo“ iz Požarevca, ”UDRUŽENJA UMETNIKA GRADA POŽAREVCA” “Majdan” iz Kostolca,”SKOR-a”(Savez književnika u otadžbini i rasejanju).

Objavio je  knjigu poezije “ŽARIŠTA LJUBAVI” a knjiga pesama za decu  i aforizama su spremne za štampanje.

-Učinak vlade je takav da skidam kapu. Da prosim..

-Svuda je pričala kako mi je mali…Jedva sam uspeo dajoj zapušim usta.

-Za nestale Srbe možda i ima nade ali za ove izgubljene – teško!

Dodatne nagrade:

1.Šifra »Kiša i sunce« (Živko Prodanović)

Rođen  je 1945. u Zagrebu. Diplomirao hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Nakon višegodišnjeg honorarnog rada u nekoliko novinskih redakcija, od 1976. do 2010. godine radio kao urednik u programu Radio Sljemena Hrvatskog radija.Piše prozu i poeziju.
Objavljuje pripovjetke, romane, radio-drame i poeziju.
Poezija i haiku pjesme prevođene su i objavljene u brojnim časopisima, novinama, zbornicima i antologijama više zemalja svijeta.

Objavio:
– Tamara, roman, Faust Vrančić, Zagreb 2000. – 1999. treća nagrada na natječaju Biblioteke „90 stupnjeva“ za suvremeni hrvatski roman
– Mešuge – deset zapisa o židovskim sudbinama, zbirka pripovijedaka, Libera editio, Zagreb 2002.
– Smrt u rimskim ruševinama, roman, Zagrebačka naklada, Zagreb 2003.
– Roboti u ratu, SF haiku, Mentor, Zagreb 2005.
– Hoja po prstih; zbirka pjesama i haiku poezije; preveo na slovenski Martin Silvester; Ljubljana, Slovenija 2007.
– Pjesnikovi krajolici (mojih prvih tisuću godina); Stajer graf, Zagreb 2007.
– 107 zagrebačkih priča. Crtice iz zagrebačke prošlosti. Znanje, Zagreb 2010.
– Titrava vječnost djetinjstva, Izabrane pjesme: 2004. – 2008.; Felsina, Zagreb 2010.
– 60 godina dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa (zajedno s Verom Pleša Golubović, dr. med. i Vlastom Vidović Šaša), Nacionalno društvo Hrvatski Crveni križ, Zagreb, 2013.

Nagrade:
– 2001. nagrada „Sfera“ za životno djelo – za sveukupni doprinos razvoju hrvatske znanstveno – fantastične književnosti (nagradu dodjeljuje Društvo za znanstvenu fantastiku „Sfera“ iz Zagreba).
– Dobitnik je više domaćih i stranih književnih nagrada i priznanja.

-Ona ima anđeoski osmeh. Ko bi znao koji se vrag skriva iza njega.

-Kažu da vreme leči sve rane. Ali besplatno nikada.

-Kuhinja života – prekipjelo mu je, pa se sada hladi u istražnom zatvoru.

2. Šifra »HTKVCG« (Vaso Krčmar)

-Neko mi je zaveštao organe gonjena.

-Ono što mi brani Vera dozvoljava mi Nada.

-Voleo sam njenih prvih 50 kilograma.

3. Šifra »KALEIDOSKOP« (Deana Sailović)

Deana Sailović

rođena 1971 u Sarajevu, živi u Sremskim Karlovcima.

Autor tri knjige:

„Princeza na zrnu razuma“

„Elektronska ispovedaonica“

„Koji sam ja meni idiot“

Priređivač zbornika „Žena i aforizam“

Urednik satirične redakcije portala za kulturu POKAZIVAČ, glavni i odgovorni urednik časopisa za humor i satiru SATIRIČNE VERTIKALE.

Član je udružena književnika Srbije,  Društva književnika Vojvodine, Beogradskog aforističarskog trougla, UNPS. Urednik edicije za humor i satiru biblioteke VERTIKALA.

-Toliko sam sita socijalne politike da i gladna podrigujem.

-Dete u meni ne želi da odraste. Još se nada srećnom detinjstvu.

-Ako ne znate kojeg vuka u sebi da nahranite, ostavite ih gladne. Lanac ishrane će odhraniti ostalo.

 

Nagrađenim autorima čestitamo, a ostalim učesnicima više sreće u nekom narednom lovu na našeg Zmaja!

 

Opširnije
03 jun
0

Osmi godišnji međunarodni konkurs za pesničko priznanje i nagradu “ PESNIKOVA DUŠA” Ljubljana 2017/2018.

Izveštaj komisije za dodelu međunarodne literarne nagrade »Pesnikova duša« 2017/2018 – Udruženja srpskih književnika Slovenije

ODLUKA

Dana 01. decembra 2017 godine u Ljubljani održan je sastanak komisije za dodelu literarne nagrade i priznanja Pesnikova duša Udruženja srpskih književnika Slovenije. Strukovna komisija (žiri)pregledali su 219 radova (od kojih je bilo 59 nepotpunih) preostali su u roku, predviđenim propozicijama konkursa, prispeli na adresu Udruženja srpskih književnika Slovenije. Intelektualni radovi pristigli su iz sledećih zemalja: Švedske, Švicarske, Austrije, Nemačke, Italije, Srbije, Srpske – BiH, Hrvatske, Crne Gore i Slovenije. Komisija je pregledala spomenute radove i zaključila da prema propozicijama konkursa, kao i literarnim kriterijama nagrađuje pesme: pesnika Saše Nikolića (pesma Voleli se ludo), pesnikinje Željke Vračević (pesma Ne žalim), pesnikinje Silvane Aleksić (pesma Kad želim zaustavljam kazaljke sata).

Preuzeto iz komisijskog izveštaja – U rajskoj škrinji dobrih pesama koje smo dobili bilo je teško izabrati one koje će biti izabrane kao najbolje od najboljih. Moramo naglasiti da su odlučivale nijanse. Iz nekih je progovorilo dugogodišnje životno iskustvo poput igumana Stefana u Gorskom vijencu, a u drugima pesnicima mladalačke želje i emocije za dokazivanjem, obrazovanje i polet mladosti kao u mladom Danilu, vladici crnogorskom. Međutim, došlo je i dosta stihova koji su puni entuzijazma, skladne rime…ali su nedovoljno povezane pa tako onaj prvi utisak ne biva do kraja dobro izveden. Primetili smo takođe, da se mnoge teme vrte iz godine u godinu a ruku na srce nije baš sve tako potrošeno da ne bismo mogli pronaći neku novu nit i tematiku. U oblacima istih lepo je biti svoj i autentičan, pa možda čak i pronaći neki novi stil pisanja. Zašto da ne. Mnogi od nas umemo pesnički da se izrazimo ali nažalost samo retki ta osećanja na lirski način znaju preneti na papir. I pored evidentne narativnosti koja se dakako nalazi u mnogim pristiglim stihovima ne možemo a da ne primetimo škrtost lirskih osećanja koja su jako slabo povezana i bljesnu samo na trenutak. Većina od nas robujemo ustaljenoj rimi dvanaesterca koja je pretežno na uštrb harmonije i izražajnosti. No kako već rekosmo na početku ima tu i jako dobrih stihova i dakako treba imati u vidu da od (napišeš broj radova) pristiglih radova i bilo bi nerealno očekivati da svi budu odrađeni na visini zadatka. Žao nam je, što su pojedine čak iznad očekivanja dobre pesme bile odbačene kao svojeručno ne potpisane. Pa ipak, sve dok je nas i zdravlja, biće i stihova.

1. Za postignuto prvo takmičarsko mesto zlatna plaketa, statua ili medalja sa poveljom USKS uz takmičarsku lentu (peškir) ako se dodatno organizatori odluče. Uz navedeno i novčana nagrada, koja se isključivo dodeljuje već od sakupljenih financijskih donacija zajedno i to 70% za prvo mesto uz zahvalnicu, o novčanom iznosu nagrađeni će biti obavešteni.

2. Za postignuto drugo takmičarsko mesto srbrna plaketa, statua ili medalja sa poveljom USKS USKS uz takmičarsku lentu (peškir) ako se dodatno organizatori odluče.. Uz navedeno i novčana nagrada, koja se isključivo dodeljuje većod sakupljenih financijskih donacija zajedno i to 30% za drugo mesto uz zahvalnicu, o novčanom iznosu nagrađeni će biti obavešteni.

3. Za postignuto treće takmičarsko mesto, bronzana plaketa statua ili medalja sa poveljom USKS uz zahvalnuicu.

4. Napominjemo, da je ujedno strukovna komisija kroz pesnički pokret (i konkursno obećanje) »PESNIKOVA DUŠA« 2017 uz Pravilnik o priznanjima i nagradama USKS za autore konkurisanih pesama moderne poezije dodatno potvrdila pesmu Rajska ljubav od pesnika Ivana Gaćine, (pesmu U Ljubljanskim mlekarnama) pesnika Miloša Đonovića (pesmu Eh što nisam golub beli) pesnika Mile Kostić. Imenovanima biće uručene diplome, zlatne značke i zahvalnice.

Strukovna komisija je dodatno ocenila i pojedine autorske knjižne radove, koji su prispeli tekuće godine u srpsku biblioteku USKS »VUK KARADžIĆ« Ljubljana. Tako će pesnikinji Zorki Čordašević za zbirku Zvona u daljini biti uručena povelja sa zlatnom plaketom ili medaljom.

Napomena – navedene nagrade i priznanja biće uručena u Ljubljani na velikoj godišnjoj kulturno-umetničkoj prezentaciji »X. VESELI DANI SRPSKE DIJASPORE SLOVENIJE« 25-26.08. 2018 godine, a možda i R. Srpskoj za vreme neke od kulturno umetničkih prezentacija, o čemu ćemo sve nagrađene na vreme obavestiti.

Za prvo nagrađene pesnike (glavne nagrade) hotelski smeštaj (jedno noćenje) i putne troškove (autobuska ili vozna povratna karta) snosiće organizator, a za dodatno nagrađene samo troškove hotelskog smeštaja (jedno noćenje).

Iskrene čestitke svim učesnicima, a dodatno najboljima od najboljih!

Organizatori USKS sa predsednikom Sašom Gajićem

Saša Nikolić – Pale

Saša Nikolić je rođen 3. januara 1975. godine u Olovu, opština Olovo, od oca Ljubomira i majke Nevenke, rođene Vasković. Od 1996. godine zaposlen je u policiji Republike Srpske u Palama, gdje i stanuje sa porodicom – suprugom i četvoro djece. Od 2012. godine predsjednik je Crkveno-upravnog odbora Crkve Vaznesenja Gospodnjeg u Drecelju kod Olova.
Do sada je objavio šest knjiga: Srbi – Drecelj i Dreceljani (2012), Život u pjesmi (2013), Crkva u Drecelju (2015), Paljanska policija (2016), Orlovi lavljeg srca (2017) i Pravoslavlje (2017).

VOLjELI SE LUDO

Nekada smo srećni zagrljeni bili,
mladalačke dane skupa provodili,
voljeli se mnogo i svi su to znali,
jedno drugom ljubav nesebično dali.

Božija nas sila neka razdvojila,
na rastanku ti si mnoge suze lila,
moje srce i sad i vene i pati,
tebe niko meni ne može da vrati.

Život dalje ide, a mi razdvojeni
jedno drugom nismo mi bili suđeni,
ostale su pjesme, a i uspomene
zaljubljeno srce do groba da vene.

Godinama zajedno u ljubavi bili,
voljeli se ludo i to nismo krili,
bez razloga pravog mi smo se rastali
ostalo je srce za tobom da žali.

Saša Nikolić

 

Željka Vračević – Prnjavor

Rođena 22.09.1991.godine u Prnjavoru. Osnovnu školu „Sveti Sava“ pohađala u obližnjem selu Gornji Smrtići, a srednju Gimnaziju u Prnjavoru. Diplomirala 2014.godine na Filološkom fakultetu u Banjaluci i stekla zvanje profesorice engleskog jezika i književnosti.

Trenutno priprema svoju prvu zbirku poezije i ozbiljnije radi na plasiranju svog literarnog rada u javnost. Član je omladinske sekcije Srpskog književnog kluba „Talasi“ u rodnom Prnjavoru.

NE ŽALIM

Ako sve su moje potonule lađe
Da nečije druge ugledaju more
I moje je Sunce moralo da zađe
Drugima da svanu obasjane zore.

Moje dostojanstvo ako li je blatno
Da opere plahte nečijeg morala
I u crno moje prekrečeno platno
Da njihovo bude u boji korala.

Godine u paklu ne žalim ni trena,
Ako drugi mjesto dobiše u raju
I na moje oči morala je mrena
Da zvjezdano nebo oni ugledaju.

Opekline bolne kao od meduza
Prerasle u širom otvorene rane,
Ako su mi silni biseri od suza
Nekom oko vrata nizali đerdane.

Niti jedan svoj ja ne žalim grijeh.
Načini ga biće od krvi i mesa.
Ako li je tužnom podario smijeh
I vinuo slabog pravo u nebesa.

Željka Vračević

Silvana Aleksić -Teslić

Silvana Aleksić, rođena 28.XI.1977. godine u Zavidovićima (BiH). Izbjegla 1996 godine u Teslić, gdje je i danas nastanjena. Udata, majka 17- godišnjeg Gligorija. Po zanimanju prof. Razredne nastave. Pisanjem se bavi još od osnovne škole, nagrađivana na više literarnih konkursa, a pjesme su objavljivane u nekoliko zajedničkih zbornika. Silvanina zbirka pjesama „Kneginja bez žezla i krune“ naišla je na pozitivne kritike čitalačke publike.

Kad želim zaustavljam kazaljke sata…

Koračam s tobom, rame uz rame
sreća mi krila ko ptici daje,
u mojoj glavi jedna je želja
nek ovaj dan vječito traje.

Svih ovih dana, želja me muči
da kad sam s tom obuzdam vrijeme,
možda ja ljubav pokazat ne um'jem
al da te želim nema dileme.
Plućima punim udišem smjelo
tvoj miris koji tako mi prija,
u glavi sreća u srcu nemir
a oko smeđe ko Sunce sija.

Od silne želje da dan potraje,
zaustavila sam kazaljke sata,
da l’ je u kvaru briga me nije
dok su mi ruke oko tvog vrata.

Volim te male trenutke sreće
kad srce kuca divlje i ludo,
volim kad želja postane stvarnost,
želja je život, želja je čudo!

Silvana Aleksić

Ivan Gaćina- Zadar

Ivan Gaćina rođen je 15.4.1981. u Zadru, Republika Hrvatska. Visoku stručnu spremu i akademski naziv magistra inženjera računarstva stekao je nakon tri završena studija na Sveučilištu u Dubrovniku 2010. godine. Piše poeziju i haiku poeziju, kratke priče, aforizme i recenzije književnih djela te se povremeno bavi digitalnim fotografiranjem. Član je nekoliko udruženja i društava: Matica hrvatska (od 2010.), Hrvatsko književno društvo (ogranak Zadar) (od 2014.), KLD „Rešetari“ (od 2015.), Udruženje srpskih književnika u otadžbini i rasejanju – USKOR (od 2015.), Savez književnika u otadžbini i rasejanju – SKOR (od 2016.), Društvo „dr Saša Božović“ Beograd (od 2016.), Kultura snova (od 2017.). Izdao je dvije samostalne zbirke poezije: „Tebe traži moja rima“ (KC Kalliopa, Našice, Hrvatska, 2014.) i „Tvorac Misli / Prolaznik u noći“ (SVEN, Niš, Srbija, 2015.). Radove je objavljivao i u zajedničkim zbirkama: zastupljen u više od 200 zbornika i preko 10 različitih časopisa.

RAJSKA LjUBAV

Pratim vasionu uz drevne simbole,
na uzdarju snova tražim te posvuda,
preplavljuje sjeta dok me brige bole
brodeći u svetost kroz doline čuda.

Na kozmičkom vjetru oči zatrepere,
bez kompasa zlatnog ne mogu se snaći,
ko vodilja plamti svjetlokaz Venere
da te kraj zvijezda lakše mogu naći.

Neprebolne tuge uspomene vrate,
osamljeno srce u nadi traži spas
dok klonula duša kroz minule sate
očajnički zove tvoj anđeoski glas.

Nitko te ne ljubi snažnije od mene,
podnebesjem vjere kreira se duga,
poput suhog lista srce tiho vene
prostrane doline kad naplavi tuga.

Nebo lije suze poput kapi kiše,
bez ljubavi čiste zvjezdarja se gase,
ranjeno od bola srce kuca tiše
krhotine pjesme kada dušu skrase.

Stopimo li duše u dugine boje
zajedničkoj sreći neće biti kraja,
svjetlost će obasjat nebne perivoje
kad odškrine ljubav tajna vrata raja.

Ivan Gaćina

Mile Kostić -Dubnica

Rođen 15. aprila 1951. godine u Dubnici. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu, a stolarski zanat u Vranju. Radio je kao majstor u Gimnaziji „Bora Stanković“ u Vranju. Piše pesme u duhu narodne lirike. Njegova pesma Udala se naša Stana osvojila je prvo mesto na festivalu MLAVA PEVA 1996. godine u selu Veliko Laole kod Petrovca na Mlavi. Pesma Dubničanka objavljena je u monografiji Slobodana Simonovića DUBNICA I DUBNIČANI (2000). Godine 2004. objavio je dramu u dijaloškom obliku Neću tatka da obrukam, 2006. dijalošku priču Pamet noge vodi, a 2009. kraći roman Mesečeva nevesta. Poslovice i izreke Svaka grbina tovar ne nosi (2011), Roman Ulična dresura (2013). Poslovice, poslovičke poredbe i izreke Sreća u plitkom džepu (2014). Knjiga priča Tapija u bunaru (2016) Priče Ispovest u časopisu OTISAK i Svrtka u časopisu SUŠTINA POETIKE – KNjIŽEVNI ČASOPIS. Pesma Svi smo mi isti objavljena je u Zborniku RUDNIČKA VRELA 2007, u Gornjem Milanovcu. Kostić je osvajao nagrade na takmičenjima pevača narodnih melodija. Član je Udruženja književnika u Vranju, Društva za očuvanje kulturno-istorijskih vrednosti Srba ZAPISI u Bujanovcu, Udruženje SRPSKIH KNjIŽEVNIKA u Sloveniji, Udruženja književnika u Otadžbini i rasejanju SKOR u Novom Sadu.

Eh što nisam golub beli

Eh što nisam golub beli?
Da sa Vama ja poletim,
kad se ona i ne nada meni,
u naručje da joj sletim.

Kraj prozora ona stoji,
Golubove moje broji.
Jedan na prozor joj stade,
moje pismo njoj predade.

Golubovi vraćaju se kući,
svi dođoše, samo jednog nema.
Među njima najlepši je bio,
što je moje pismo, njoj nosio.

Sad joj šaljem golubicu,
da dozove pismonošu.
Golubica srećna leti,
i u kljunu sa burmom mi sleti.

Mile Kostić

Miloš Đonović -Ljubljana

Miloš Jovana Đonović rođen je 7.avgusta 1950. u Herceg Novom. Završio je osnovnu školu u Kotoru, a takođe 1969. godine i Pomorsku školu brodomašinskog smjera. Iste godine na jesen upisuje studij Elektrotehnike u Ljubljani gdje absolvira 1975. godine. Pisanjem je počeo da se bavi kao srednjoškolac, sa grupom drugova je u Pomorskoj skoli pokrenuo literarni list Rasketa 1968. godine. Izdao je pod okriljem Srpske zajednice dvije pjesničke zbirke Poeziju 1 i Poeziju 2, prvu 1998. i drugu 2002. godine. Pjesma Blizina mu je štampana u jednom hrvatskom zborniku poezije. Nekoliko pjesama je prevedeno na slovenački jezik i emitovano u radio emisiji Literarni nokturno radia Ljubljane. Radio je u sektoru obezbjeđenja. Bavi se sportskim novinarstvom, član je društva novinara Slovenije i društva književnika koji pišu na srpskom jeziku u Sloveniji.

Subota u Ljubljanjskoj mljekari

Dugo čekale se kiše
bezvoljne jeseni 2006
iako u sivini
dok ona traje
lakše se disše
pametnije misli
se bude
u Beogradu je decembar
sa rekordom toplote
na Evropskom prvenstvu
u rukometu
Makedonkama
protiv Madjarica
ne uspjeva nešto više
Pamtim
tada toliko
neopazne kiše
s pogledom na sjever
grada mog djetinjstva
topolu koja se je
dizala kao i mi
sve više
preko crvenkasta krova
kina Boka
Pamtim lik tetke
njene plavkaste oči
boje daljeg mora
brizljivo navijene
ridje pletenice
Dugo je nisam vidio
nažalost
vidjet je nikad
neću više.

Miloš Đonović

Opširnije