Blog

08 jul
0

ČUVAJTE SVOJ JEZIK – ZAVEŠTANJNE JEZIKA STEFAN NEMANJA

Čuvajte, čedo moje milo, jezik kao zemlju. Riječ se može izgubiti kao grad, kao zemlja, kao duša. A šta je narod izgubi li jezik, zemlju, dušu?

Ne uzimajte tuđu riječ u svoja usta. Uzmeš li tuđu riječ, znaj da je nisi osvojio, nego si sebe potuđio. Bolje ti je izgubiti najveći i najtvrđi grad svoje zemlje, nego najmanju i najneznatniju riječ svoga jezika.

Zemlje i države ne osvajaju se samo mačevima nego i jezicima. Znaj da te je neprijatelj onoliko osvojio i pokorio koliko ti je riječi potrao i svojih poturio.

Narod koji izgubi svoje riječi prestaje biti narod.

Postoji, čedo moje, bolest koja napada jezik kao zaraza tijelo. Pamtim ja takve zaraze i morije jezika. Biva to najčešće na rubovima naroda, na dodirima jednog naroda sa drugim, tamo gdje se jezik jednog naroda tare o jezik drugog naroda.

Dva naroda, milo moje, mogu se biti i mogu se miriti. Dva jezika nikada se pomiriti ne mogu. Dva naroda mogu živjeti u najvećem miru i ljubavi, ali njihovi jezici mogu samo ratovati. Kad god se dva jezika susretnu i izmiješaju, oni su kao dvije vojske u bici na život i smrt. Dok se god u toj bici čuje jedan i drugi jezik, borba je ravnopravna, kad počinje da se bolje i više čuje jedan od njih, taj će prevladati. Najposlije se čuje samo jedan. Bitka je završena. Nestao je jedan jezik, nestao je jedan narod.

Znaj, čedo moje, da ta bitka između jezika ne traje dan-dva, kao bitka među vojskama, niti godinu-dvije, kao rat među narodima, nego vijek ili dva, a to je za jezik isto tako mala mjera vremena kao za čovjeka tren ili dva. Zato je čedo moje bolje izgubiti sve bitke i ratove nego izgubiti jezik. Poslije izgubljenog jezika nema naroda.

Čovjek nauči svoj jezik za godinu dana. Ne zaboravlja ga dok je živ. Narod ga ne zaboravlja dok postoji. Tuđi jezik čovjek nauči isto za godinu dana. Toliko mu je potrebno da se odreče svoga jezika i prihvati tuđi. Čedo moje milo, to je ta zaraza i pogibija jezika, kad jedan po jedan čovjek počinje da se odriče svoga jezika i prihvati tuđi, bilo što mu je to volja bilo da to mora.

I ja sam, čedo moje, u mojim vojnama upotrebljavao jezik kao najopasnije oružje. Puštao sam i ja zaraze i morije na njihove jezike ispred mojih polkova. Za vrijeme opsada i dugo poslije toga slao sam čobane, seljane, zanatlije i skitnice da preplave njihove gradove i sela kao sluge, robovi, trgovci, razbojnici, bludnici i bludnice. Moji polkovodci i polkovi dolazili su na napola osvojene zemlje i gradove. Više sam krajeva osvojio jezikom nego mačem.

Čuvajte se, čedo moje, inojezičnika. Dođu neprimjetno, ne znaš kad i kako. Klanjaju ti se i sklanjaju ti se na svakom koraku. I zato što ne znaju tvoj jezik ulaguju ti se i umiljavaju kako to rade psi. Nikad im ne znaš šta ti misle, niti možeš znati, jer obično šute. Oni prvi koji dolaze da izvide kako je, dojave drugima, i eto ti ih, preko noći domile u neprekidnim redovima kao mravi kad nađu hranu. Jednoga dana tako osvaneš opkoljen gomilom inojezičnika sa svih strana.

Tada doznaješ kasno da nisu mutavi i da imaju jezik i pjesme, i svoja kola i običaje. Postaju sve bučniji i zaglušniji. Sada više ne mole niti prose, nego traže i otimaju. A ti ostaješ na svome, ali u tuđoj zemlji. Nema ti druge nego da ih tjeraš ili da bježiš, što ti se čini mogućnijim.

Na zemlju koju tako osvoje inojezičnici ne treba slati vojsku. Njihova vojska tu dolazi da uzme ono što je jezik osvojio.

Jezik je čedo moje, tvrđi od svakog bedema. Kada ti neprijatelj provali sve bedeme i tvrđave, ti ne očajavaj, nego gledaj i slušaj šta je sa jezikom. Ako je jezik ostao nedirnut, ne boj se. Pošalji uhode i trgovce neka duboko zađu po selima i gradovima i neka slušaju. Tamo gdje odzvanja naša riječ, gdje se još glagolja i gdje se još, kao stari zlatnik, obrće naša riječ, znaj, čedo moje, da je to još naša država bez obzira ko u njoj vlada. Carevi se smjenjuju, države propadaju, a jezik i narod su ti koji ostaju, pa će se tako osvojeni dio zemlje i naroda opet kad-tad vratiti svojoj jezičkoj matici i svome matičnom narodu.

Zapamti, čedo moje, da svako osvajanje i otcjepljenje nije toliko opasno za narod koliko je štetno za naraštaj. To može štetiti samo jednom naraštaju, a ne narodu. Narod je, čedo moje, trajniji od naraštaja i od svake države. Kad-tad narod će se spojiti kao voda čim puknu brane koje ga razdvajaju. A jezik, čedo moje, jezik je ta voda, uvijek ista s obje strane brane, koja će kao tiha i moćna sila koja bregove roni opet spojiti narod u jedno otačastvo i jednu državu.

NAPOMENA:Reč Stevana Nemanje (Stefana Nemanje — oca Simeona (1166-1196)) izgovorene na samrtničkoj postelji, koje je zapisao njegov najmlađi sin Rastko, Sveti Sava (iz knjige „Zaveštanje Stefana Nemanje”, pisca Mileta Medića)

ČUВАJTЕ SВOJ JЕЗИK – ЗАВЕŠTАЊNЕ JЕЗИKА STЕFАN NЕMАЊА

Чувајте, чедо моје мило, језик као земљу. Ријеч се може изгубити као град, као земља, као душа. А шта је народ изгуби ли језик, земљу, душу?

Не узимајте туђу ријеч у своја уста. Узмеш ли туђу ријеч, знај да је ниси освојио, него си себе потуђио. Боље ти је изгубити највећи и најтврђи град своје земље, него најмању и најнезнатнију ријеч свога језика.

Земље и државе не освајају се само мачевима него и језицима. Знај да те је непријатељ онолико освојио и покорио колико ти је ријечи потрао и својих потурио.

Народ који изгуби своје ријечи престаје бити народ.

Постоји, чедо моје, болест која напада језик као зараза тијело. Памтим ја такве заразе и морије језика. Бива то најчешће на рубовима народа, на додирима једног народа са другим, тамо гдје се језик једног народа таре о језик другог народа.

Два народа, мило моје, могу се бити и могу се мирити. Два језика никада се помирити не могу. Два народа могу живјети у највећем миру и љубави, али њихови језици могу само ратовати. Кад год се два језика сусретну и измијешају, они су као двије војске у бици на живот и смрт. Док се год у тој бици чује један и други језик, борба је равноправна, кад почиње да се боље и више чује један од њих, тај ће превладати. Најпослије се чује само један. Битка је завршена. Нестао је један језик, нестао је један народ.

Знај, чедо моје, да та битка између језика не траје дан-два, као битка међу војскама, нити годину-двије, као рат међу народима, него вијек или два, а то је за језик исто тако мала мјера времена као за човјека трен или два. Зато је чедо моје боље изгубити све битке и ратове него изгубити језик. Послије изгубљеног језика нема народа.

Човјек научи свој језик за годину дана. Не заборавља га док је жив. Народ га не заборавља док постоји. Туђи језик човјек научи исто за годину дана. Толико му је потребно да се одрече свога језика и прихвати туђи. Чедо моје мило, то је та зараза и погибија језика, кад један по један човјек почиње да се одриче свога језика и прихвати туђи, било што му је то воља било да то мора.

И ја сам, чедо моје, у мојим војнама употребљавао језик као најопасније оружје. Пуштао сам и ја заразе и морије на њихове језике испред мојих полкова. За вријеме опсада и дуго послије тога слао сам чобане, сељане, занатлије и скитнице да преплаве њихове градове и села као слуге, робови, трговци, разбојници, блудници и блуднице. Моји полководци и полкови долазили су на напола освојене земље и градове. Више сам крајева освојио језиком него мачем.

Чувајте се, чедо моје, инојезичника. Дођу непримјетно, не знаш кад и како. Клањају ти се и склањају ти се на сваком кораку. И зато што не знају твој језик улагују ти се и умиљавају како то раде пси. Никад им не знаш шта ти мисле, нити можеш знати, јер обично шуте. Они први који долазе да извиде како је, дојаве другима, и ето ти их, преко ноћи домиле у непрекидним редовима као мрави кад нађу храну. Једнога дана тако осванеш опкољен гомилом инојезичника са свих страна.

Тада дознајеш касно да нису мутави и да имају језик и пјесме, и своја кола и обичаје. Постају све бучнији и заглушнији. Сада више не моле нити просе, него траже и отимају. А ти остајеш на своме, али у туђој земљи. Нема ти друге него да их тјераш или да бјежиш, што ти се чини могућнијим.

На земљу коју тако освоје инојезичници не треба слати војску. Њихова војска ту долази да узме оно што је језик освојио.

Језик је чедо моје, тврђи од сваког бедема. Када ти непријатељ провали све бедеме и тврђаве, ти не очајавај, него гледај и слушај шта је са језиком. Ако је језик остао недирнут, не бој се. Пошаљи уходе и трговце нека дубоко зађу по селима и градовима и нека слушају. Тамо гдје одзвања наша ријеч, гдје се још глагоља и гдје се још, као стари златник, обрће наша ријеч, знај, чедо моје, да је то још наша држава без обзира ко у њој влада. Цареви се смјењују, државе пропадају, а језик и народ су ти који остају, па ће се тако освојени дио земље и народа опет кад-тад вратити својој језичкој матици и своме матичном народу.

Запамти, чедо моје, да свако освајање и отцјепљење није толико опасно за народ колико је штетно за нараштај. То може штетити само једном нараштају, а не народу. Народ је, чедо моје, трајнији од нараштаја и од сваке државе. Кад-тад народ ће се спојити као вода чим пукну бране које га раздвајају. А језик, чедо моје, језик је та вода, увијек иста с обје стране бране, која ће као тиха и моћна сила која брегове рони опет спојити народ у једно отачаство и једну државу.

НАПОМЕНА:Реч Стевана Немање (Стефана Немање — оца Симеона (1166-1196)) изговорене на самртничкој постељи, које је записао његов најмлађи син Растко, Свети Сава (из књиге „Завештање Стефана Немање”, писца Милета Медића)

Opširnije
24 jun
0

NAJLEPŠE OD NAJLEPŠIH MISS FOLKLORA BALKANA I EU LJUBLJANA 2018

Izveštaj žirija (strukovne komisije) za izbor MISS folklora Balkana i EU – Ljubljana 2018 – pod vodstvom predsednice Duške Grahovac, koji je dana 18. juna 2018 i ugotovio, da je za vreme konkursne objave za MISS EU i Balkana pristiglo je 39 prijava, od tog  broja pristigle su i 4 nepotpune prijave. Navedene prijave pristizale su iz 7 država i to: Srbije, Srpske – BiH, Hrvatske,  Makedonije, Austrije, Nemačke i Italije. Stručni žiri imao je zahtevan posao, tako da je za uži izbor uvrstio 6 prelepih devojaka: Oliveru Đukanović, Anu Mastilović, Jelenu Janjić, Romanu Živković, Valentinu Veselić i Dejanu Vasić. Zahvaljujemo svima kandidatkinjama, a užem izboru lepotica želimo puno sreće. Naravno, tri lepotice od navedenih šest biće na kraju obaveštene i uvrštene u konkursni MISS EU i Balkana za 2018 godinu,  najlepše od najlepših 26. avgusta na velikoj međunarodnoj prezentaciji srpske kulture u Ljubljani. Organizatori.

Konkurs za MISS folklora Balkana i EU – Ljubljana 2018 god., već se privodi kraju, tako su pojedine lepotice u užem izboru. Objavićemo slike kandidatkinja u užem izboru. Dakle, Vas zamoljavamo, da strukovnom žiriju pripomognete, tako što će značiti za lakši izbor i Vaš cenjeni (lajk) glas sve do 31. jula 2018. Već unapred zahvaljujemo. Organizatori.

 

Opširnije
19 jun
0

»Zlatne gusle« Ljubljana 2018

ZVEZA SRBSKE DIASPORE SLOVENIJE
IN ZDRUŽENJE SRPSKIH KNJIŽEVNIKOV V SLOVENIJI
SAVEZ SRPSKE DIJASPORE SLOVENIJE
I UDRUŽENJE SRPSKIH KNJIŽEVNIKA U SLOVENIJI

III. godišnji međunarodni  tradicionalni takmičarski festival »Zlatne gusle« Ljubljana 2018

JAVNA OBJAVA – KONKURS

U Ljubljani, dana: 20.06.2018 broj 20-6/SSDS/USKS-2018

Početak prijave: 20.06. 2018

Kraj prijave: 20. Jula  2018

Kraj i datum završnog održavanja: tradicionalni međunarodni takmičarski guslarski  festival »Zlatne gusle« Ljubljana 2018; (25 – 26. avgusta 2018 u Ljubljani )

Najbolji takmičari koji budu uvršteni u prvo, drugo ili treće takmičarsko mesto, sleduju plakete ili medalje (zlatna, srebrna ili bronzana SSDS), diplome i lenta (peškir za osvojeno prvo takmičarsko mesto), koja će takmičarima biti   uručena u okviru međunarodne tradicionalne kulturne godišnje prezentacije X.  “Veseli dani srpske dijaspore Slovenije”, koji traju u Ljubljani od (25 – 26. avgusta 2018). Učesnicima koji nisu uvršteni niti u jedno od tri takmičarska mesta biće uručene zahvalnice ili povelje organizatora. Takmičari su dužni biti autori teksta kao i odsvirati  svoje najbolje 3 guslarske pesme za međunarodni 3. tradicionalni međunarodni takmičarski guslarski festival »Zlatne gusle« Ljubljana 2018 (25 – 26. avgusta 2018).

Obaveštenja u elektronskom mediju Srpska dijaspora www.srpska-dijaspora.org i www.srpski-knjizevnici.org. Za dodatne informacije možete se obratiti na gore navedenu adresu, gsm. 041/369-457 predsedniku SSDS Saši Gajiću ili  potpredsedniku Saveza Igoru Mitiću 031/883-675 ali putem elektronskih adresa: [email protected] ili srpski.knjiž[email protected]

Za takmičenje na ovim festivalima  mogu se natjecati sva službeno registrovana kulturno umetnička društva, njihovi pojedinci iz zemlje i inostranstva koja pravovremeno pošalju svoje overene prijave  i to za vreme objave. Prijave trebaju biti u slovenačkom ili srpskom jeziku (ćirilica ili latinica), na gore navedenu adresu organizatora, sa naznakom: Ne otvaraj – Godišnji međunarodni  3. tradicionalni mađunarodni takmičarski »Zlatne gusle« Ljubljana 2018.

Za navedena takmičenja u Ljubljani biće izabrani najbolji takmičari koji budu uvršteni u prvo, drugo ili treće takmičarsko mesto. Žiri sačinjavaju različiti stručnjaci pojedinci koje odredi organizator. Prijavljuju se pojedinci ili pojedinačne takmičarske grupe koji će za svoje članstvo pokriti sve potrebne troškove (prenoćišta, prevoza  prehrane) za navedene dane boravka i takmičenja. Organizator može isključivo na želju prijavljenih grupa ili društava rezervisati hotelski smeštaj u nekom od ugodnijih hotela ili domova u kraju takmičenja. Cene prenoćišta po osobi sa doručkom su oko 25,00 evra, dok se cene ručka kreću oko 10,00 evra.

Takmičarsko natjecanje biće vrednovano u skladu sa kriterijumima Pravilnika organizatora, koje dobije pre takmičenja, pročita, potpiše i overi odgovorno lice svakog nastupajućeg društva ili pojedinca. Prijavitelj prijavljuje tri pesme, u slučaju dupliranja, organizator određuje jednu koja treba vremenski trajati maksimalno do10 minuta i ne više. Takmičarski guslari mogu učestvovati sa svoje 3 pesme. Pojedinci u takmičenju mogu imati najmanje 15, a najviše 85 godina.

Plakete ili medalje zlatna, srbrna i bronzana obezbeđene su za prva 3 mesta. Svim prijavljenim učesnicima želimo dobru zabavu uz puno sreće i uspešnosti.

Za javnu objavu (konkurs) u imenu organizatora predsednik  SSDS i USKS Saša Gajić


P R I J A VA

Godišnji međunarodni tradicionalni takmičarski guslarski  festival

»Zlatne gusle« Ljubljana 2018

PRIJAVA  ZA UČEŠĆE NA 3. FESTIVALU 2018.godine u Ljubljani

Naziv  takmičarskog kandidata guslarske grupe ili pojedinca:

Grad:

Adresa:

Kontakt osoba: mobilni:_______________________

fiks. tel:_________________faks:_________________e–mail adresa:____________________

Broj članova KD  (učesnika i pratećeg osoblja):____________________________________

Naziv pesmi  i autor:_______________________________________________________________

Vođa:_______________________________________________________________

Izvođenje:                                  Akustično Matrica-CD

Pojedinac ili guslarska grupa i naziv: ………………………………………………….

Kratki opis (repertoar, nošnje, i sl.):

Izjava: Potvrđujem da sam pročitao i da prihvatam sve uslove festivala.

U ___________________________2018. godine


Napomena! Vaši lični podaci biće kao takvi zaštićeni i upotrebljeni isključivo za potrebe konkursa.

Dozvaljam objavu svojih pesama u medijima »Srpska dijaspora« revije »OTADŽBINA« bez bilo kakvih nadoknada u slučaju, da me Žiri konkursa kroz raspisane kriterije izabere ili ne.
Kao učesnik izjavljujem, da nemam nikakvih primedaba na objavljeni konkurs i slažem se za sve tekstualno navedeno, kao i same izborne kriterije. Na osnovi navedenoga, i učestvujem za navedeni konkurs i prilikom moguće uspešnosti lično ću doći preuzeti svoje priznanje ili slično što me pripada, kako me organizatori nebi otpisali kao nezainteresovanog ili slično.

U …………………………., datum: …………….………..…

Izjavu overavam svojeručnim potpisom: ………………….……………

m.p.                 Odgovorno lice ili potpis takmičara: …………………

Opširnije
12 jun
0

Kontra tužba ljubljanske opštine, gradonačelnika Zorana Jankovića i njegovih pomoćnika

Obaveštenje

Cenjeni naši članovi, počasni članovi, pridruženi članovi i prijatelji, danas 12.06.2018 pravni sektor Saveza srpske dijaspore Slovenije uložio je kontra tužbu Opr. br. III P674/2018 na (opštinski)  Okrajni sud u Ljubljani. U tužbi se između drugoga sudu predlaže, da se tužba Jankovića i ljubljanske opštine poništi u vezi više dokaznih činjenica kao i organizovane diskriminacije do srpskog saveza, te škode kojoj su joj uz srpsku biblioteku napravili u iznosu 21.990,00 evra. Pravnici smatraju, da bi njihova tužba morala pasti i u vezi opštinske Javne objave (konkursa) br. 3528-296/2017-38  od 12.01. 2018 godine na koju je i Savez srpske dijaspore konkurisao (26.01/ZSDS/SG-2018), ali unatoč nije dobio ni službenog odgovora, a kamoli primerne poslovne prostore. Činjenično sva druga društva i Savezi iz zgrade Linhartove ceste 13 u Ljubljani dobili su poslovne prostore, jedino srpski savez nije. Uz sve navedeno pravni sektor saveza (SSDS) uložio je krivično gonjenje kako gradonačelnika tako i njegovih pomagača koji su potpisivali između ostaloga i  opštinske nezakonskedokumente. Istini za volju, mi se biorimo za svoja ljudska oprava i srpsku naciju u Sloveniji, obaveštavaćemo Vas o ovom pravnom predmetu. Srećno! Uz Božju pomoć. SSDS, USKS i SSSS.

Контра тужба љубљанске општине, градоначелника Зорана Јанковића и његових помоћника

Обавештење

Цењени наши чланови, почасни чланови, придружени чланови и пријатељи, данас 12.06.2018 правни сектор Савеза српске дијаспоре Словеније уложио је контра тужбу Опр. бр. ИИИ П674/2018 на (општински)  Окрајни суд у Љубљани. У тужби се између другога суду предлаже, да се тужба Јанковића и љубљанске општине поништи у вези више доказних чињеница као и организоване дискриминације до српског савеза, те шкоде којој су јој уз српску библиотеку направили у износу 21.990,00 евра. Правници сматрају, да би њихова тужба морала пасти и у вези општинске Јавне објаве (конкурса) бр. 3528-296/2017-38  од 12.01. 2018 године на коју је и Савез српске дијаспоре конкурисао (26.01/ЗСДС/СГ-2018), али унаточ није добио ни службеног одговора, а камоли примерне пословне просторе. Чињенично сва друга друштва и Савези из зграде Линхартове цесте 13 у Љубљани добили су пословне просторе, једино српски савез није. Уз све наведено правни сектор савеза (ССДС) уложио је кривично гоњење како градоначелника тако и његових помагача који су потписивали између осталога и  општинске незаконскедокументе. Истини за вољу, ми се биоримо за своја људска оправа и српску нацију у Словенији, обавештаваћемо Вас о овом правном предмету. Срећно! Уз Божју помоћ. ССДС, УСКС и СССС.

Opširnije
04 jun
0

ISKRENA ZAHVALNICA BOJKOTA SLOVENAČKIH DRŽAVNIH IZBORA

CENJENI ČLANOVI, POČASNI ČLANOVI, SIMPATIZERI I PRIJATELJI ISKRENO VAM SE ZAHVALJUJEMO NA DOSTOJANSTVU I PONOSU  BOJKOTA DRŽAVNIH PARLAMENTARNIH IZBORA U SLOVENIJI, A U VEZI USKRAĆENE KULTURNE I POLITIČKE DEMOKRATIJE, KOJU NAM USKRAĆUJU I POSTUPCIMA ZLOUPOTREBE I NJIHOVIH REPRESIVNIH ORGANA. ZATO SOCIJALNA STRANKA SRBA SLOVENIJE NIJE IZAŠLA NA IZBORE, PA I AKO SU PRETHODNO BILI SPREMNI DA IZAĐEMO. SAČEKAĆEMO DA I OVOJ ALPSKOJ REPUBLICI ZAVLADA EU DEMOKRATIJA. NA OSNOVI NAŠE EVIDENCIJE ČITANOSTI NAŠIH ELEKTRONSKIH MEDIJA U DOBROJ SEDMICI POSEĆENOST JE BILA 31.978 PUTA I TO TEMATIKA IZBORNOG BOJKOTA.

 SRBI SU NEZADOVOLJNI UČESTALIM KRŠENJIMA NJIHOVIH LJUDSKIH PRAVA I NAKON SPAVANJA 26 GODINE ZAHTEVAMO PRIZNANJE NAJVEĆE (212.000) NACIONALNE MANJINE, KAO ŠTO TO VEĆ GODINAMA UŽIVAJU SLOVENAČKE MANJINE IZVAN SLOVENIJE. U JEDNOJ I DRUGOJ NAŠOJ MATICI KAO I REPUBLICI AUSTRIJI VODIĆEMO OZBILJNE RAZGOVORE O PROMENI NJIHOVOG USTAVA (DA SADRŽI – PRIZNAJU SE ISKLJUČIVO ONE ETNIČKE ZAJEDNICE, ČIJE MATICE PRIZNAJU SRPSKU I DRUGU NACIJU). DRAGI NAŠI BUDITE NAM SREĆNI, ZDRAVI, VESELI I USPEŠNI. VODSTVO SSDS, USKS I SSSS.

 

ИСКРЕНА ЗАХВАЛНИЦА БОЈКОТА СЛОВЕНАЧКИХ ДРЖАВНИХ ИЗБОРА

ЦЕЊЕНИ ЧЛАНОВИ, ПОЧАСНИ ЧЛАНОВИ, СИМПАТИЗЕРИ И ПРИЈАТЕЉИ ИСКРЕНО ВАМ СЕ ЗАХВАЉУЈЕМО НА ДОСТОЈАНСТВУ И ПОНОСУ БОЈКОТА ДРЖАВНИХ ПАРЛАМЕНТАРНИХ ИЗБОРА У СЛОВЕНИЈИ, А У ВЕЗИ УСКРАЋЕНЕ КУЛТУРНЕ И ПОЛИТИЧКЕ ДЕМОКРАТИЈЕ, КОЈУ НАМ УСКРАЋУЈУ И ПОСТУПЦИМА ЗЛОУПОТРЕБЕ И ЊИХОВИХ РЕПРЕСИВНИХ ОРГАНА. ЗАТО СОЦИЈАЛНА СТРАНКА СРБА СЛОВЕНИЈЕ НИЈЕ ИЗАШЛА НА ИЗБОРЕ, ПА И АКО СУ ПРЕТХОДНО БИЛИ СПРЕМНИ ДА ИЗАЂЕМО. САЧЕКАЋЕМО ДА И ОВОЈ АЛПСКОЈ РЕПУБЛИЦИ ЗАВЛАДА ЕУ ДЕМОКРАТИЈА. НА ОСНОВИ НАШЕ ЕВИДЕНЦИЈЕ ЧИТАНОСТИ НАШИХ ЕЛЕКТРОНСКИХ МЕДИЈА У ДОБРОЈ СЕДМИЦИ ПОСЕЋЕНОСТ ЈЕ БИЛА 31.978 ПУТА И ТО ТЕМАТИКА ИЗБОРНОГ БОЈКОТА.

СРБИ СУ НЕЗАДОВОЉНИ УЧЕСТАЛИМ КРШЕЊИМА ЊИХОВИХ ЉУДСКИХ ПРАВА И НАКОН СПАВАЊА 26 ГОДИНЕ ЗАХТЕВАМО ПРИЗНАЊЕ НАЈВЕЋЕ (212.000) НАЦИОНАЛНЕ МАЊИНЕ, КАО ШТО ТО ВЕЋ ГОДИНАМА УЖИВАЈУ СЛОВЕНАЧКЕ МАЊИНЕ ИЗВАН СЛОВЕНИЈЕ. У ЈЕДНОЈ И ДРУГОЈ НАШОЈ МАТИЦИ КАО И РЕПУБЛИЦИ АУСТРИЈИ ВОДИЋЕМО ОЗБИЉНЕ РАЗГОВОРЕ О ПРОМЕНИ ЊИХОВОГ УСТАВА (ДА САДРЖИ – ПРИЗНАЈУ СЕ ИСКЉУЧИВО ОНЕ ЕТНИЧКЕ ЗАЈЕДНИЦЕ, ЧИЈЕ МАТИЦЕ ПРИЗНАЈУ СРПСКУ И ДРУГУ НАЦИЈУ). ДРАГИ НАШИ БУДИТЕ НАМ СРЕЋНИ, ЗДРАВИ, ВЕСЕЛИ И УСПЕШНИ. ВОДСТВО ССДС, УСКС И СССС.

Opširnije
04 jun
0

»ZLATNI ZMAJ« LJUBLJANA 2018

Savez srpske dijaspore Slovenije i Udruženje srpskih književnika u Sloveniji objavljuje međunarodni konkurs za najbolji aforizam.

Konkurs pod nazivom „Zlatni zmaj“ Ljubljana 2018

SAOPŠTENJE ŽIRIJA PO KONKURSU

„ZLATNI ZMAJ“  Ljubljana 2018 Najbolji od najboljih

– Cenjeni naši književnici, za ozbiljan lov na Zlatnog  zmaja lovilo je 163 lovaca iz 7 zemalja, (Srbije, Hrvatske, Austrije, Nemačke, Crne gore, BiH i Španije), od kojih je bilo 39 nepotpunih prijava.

U okviru konkursa  pod nazivom „ZLATNI ZMAJ“, žiri  pod vodstvom predsednice Silvane Aleksić,

dana 13.05. 2018. godine,  doneo je

O D L U K U

o dodeli nagrada  „ZLATNI ZMAJ“

Glavne nagrade:

1.Šifra »Žirant« (Miladin Berić)

Miladin Berić (M. B. Romanov)dipl. ing. el. (Banja Luka, 1962), u rodnom gradu završio Gimnaziju i Elektrotehnički fakultet.

Knjige:

“Korakom ranjene kornjače” (poezija, 1998),”Svitac u ogledalu” (poezija, 2001),”Jutro na Zadušnice” (poezija, 2002),”Laku noć propali studenti” (satira, 2003),”Lovci na sjenke” (sa Ž. Vujićem i D. Samardžićem – aforizmi, 2003),“Četvoroboj” (sa Ž. Vujićem, S. Jankovićem i G. Kljjićem – satira, 2004).”Jednom u zauvijek i dalje” (poezija, 2005),”Priče iz Pedonije” (satira, 2007),”Od konca do gajtana” (satirična poezija, 2008),”Na dan Svetog Trifuna” (poezija, 2008),”Na evropskom prutu” (aforizmi, 2009)„Časovnik koji vraća vrijeme“ (eseji, 2010)„Kad biser odbaci školjku“ (lirski medaljoni, 2011)”Haga o Srbima” (aforizmi, 2012)„Zvona u vjetru“ (poezija, 2012)„Musaka“ (Elektronska knjiga – satira, 2013) “Kvazimodo izvini na grbi” (satirična poezija, 2013),”Onomad je bila dobar komad” (satirična poezija, 2014),”Izborni slagan” (aforizmi, 2015).“Atlantida“ (poezija, 2017)„Samouspravljanje“ (aforizmi, 2018)

Objavljivao u svim važnijim dnevnim novinama i književnim časopisima na srpskom govornom području. Imao višegodišnje kolumne u Glasu Srpske i Presu. Tekstovi su mu igrani u pozorištima i na RTRS i RTV Bijeljina

Višestruko nagrađivan i zastupljen u više antologija i zbornika.

Najbitnije satirične nagrade (samo prva mjesta):

Zlatna kaciga za aforizam

Nagrada Nadži Naman Liban

Satirično pero Bijeljina

Prva nagrada za satiričnu poeziju na SATIRA FESTU.

Nagrada „Rade Brka“ na Zlatnoj kacigi

Prva Nagrada „Kočićevim satiričnim perom“

Prva nagrada časopisa Žikišon

Zlatni aforizam „Klub umjetničkih duša“ Mrkonjić Grad

Najbolji satiričar Srpske u izboru časopisa Nosorog

Preko dvadesetak nagrada za liriku i kratku priču.

Urednik i jedan od osnivača satiričnog časopisa „Nosorog“ Banja Luka koji izlazi od 2000. Godine.

Živi i radi u Banjoj Luci.

-Čuvajmo slike s izbornih plakata, trebaće nam jednom za potjernice.

 Obično se srodna duša nađe tek pod starost jer su u mladosti traženiji neki drugi organi.

-San svakog ozbiljnog narkomana je: da mu na grobu izraste trava.

2.Šifra »Dali« (Aleksandra Filipović)

Aleksandra Filipović

Rođena je 1983. godine. Završila je Ekonomski fakultet u Beogradu. Piše prozu.

Dobitnica je prve nagrade Radio Beograda i emisije „Dobro jutro deco“ za najbolju priču za decu.

Radovi su joj objavljivani u zbornicima i književnim časopisima: Dečje novine, Anomalija (Društvo ljubitelja fantastike Lazar Komarčić), Multiverzum (Nova Poetika, Argus magazin), Paralelni svetovi (Metaphysica), Antologija najkraćih priča (Književni časopis AKT), Priče naših snova (Udruženje nezavisnih pisaca), Najkraće priče (Alma), Časopis za umetnost i kulturu KULT, regionalni časopis za književnost Književne vertikale, regionalni časopis za satiruSatirične vertikale, časopis za humor i satiru Šipak, časopis za satiru Etna. Njena  priča za decu objavljena uzborniku Muzika priča simbolično je nagrađena.

-Put do pakla popločan je dobrim namerama. A katkad i lošim asfaltom.

-Zdravlje nema cenu. Zbog toga u našim bolnicama i važi pravilo “daj šta daš”.

-Nijedna nesreća ne dolazi sama. Često joj prethode slobodni izbori.

3.Šifra »GRU 0905-18« (Ljubisav Grujić)

Rođen 09.maja 1962.g, zaposlen u EPS

(“TE-KOSTOLAC”). Bavi se pisanjem aforizama, poezije, haiku poezije, pesama za decu, zagonetki i kratkih priča.

Aforizme, priče i pesme je objavljivao u VEČERNJIM NOVOSTIMA, ILUSTROVANOJ POLITICI, HUMORU, JEŽU, AFIRMATORU, ETNI, AVLIJI, NOSOROG, ŠIPKU, elektronskim časopisima…Svojim radovima je zastupljen u zbornicima „Rudnička vrela“, „Vršačko pero“, „Moravske tajne“, „Vukov ilastari“, „Noć Boema“, „Garavi sokak“, „Tragovi na pesku“, „Senke i uspomene“, „Osmeh život znači“, „Za miris Božura“, „Afoteka 2“,“Svatovac“ i još pedesetak drugih.

Njegov a forizam „DA JE MOJ DEDA MANJE VOLEO TITA,JA BIH SADA ŽIVEO KAO TITO A NE KAO MOJ DEDA“ ušao je u 13 najboljih za 2013.g. po izboru VEČERNJIH NOVOSTI.

U tri zbornika ESS (enigmatskog saveza Srbije) sa konkursa,nalaze se i njegove  zagonetke.

Za svoje pesme, priče i  aforizme ima dosta pohvala i nagrada, a nekoliko i međunarodnih.

Član je književnog  kluba „Braničevo“ iz Požarevca, ”UDRUŽENJA UMETNIKA GRADA POŽAREVCA” “Majdan” iz Kostolca,”SKOR-a”(Savez književnika u otadžbini i rasejanju).

Objavio je  knjigu poezije “ŽARIŠTA LJUBAVI” a knjiga pesama za decu  i aforizama su spremne za štampanje.

-Učinak vlade je takav da skidam kapu. Da prosim..

-Svuda je pričala kako mi je mali…Jedva sam uspeo dajoj zapušim usta.

-Za nestale Srbe možda i ima nade ali za ove izgubljene – teško!

Dodatne nagrade:

1.Šifra »Kiša i sunce« (Živko Prodanović)

Rođen  je 1945. u Zagrebu. Diplomirao hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Nakon višegodišnjeg honorarnog rada u nekoliko novinskih redakcija, od 1976. do 2010. godine radio kao urednik u programu Radio Sljemena Hrvatskog radija.Piše prozu i poeziju.
Objavljuje pripovjetke, romane, radio-drame i poeziju.
Poezija i haiku pjesme prevođene su i objavljene u brojnim časopisima, novinama, zbornicima i antologijama više zemalja svijeta.

Objavio:
– Tamara, roman, Faust Vrančić, Zagreb 2000. – 1999. treća nagrada na natječaju Biblioteke „90 stupnjeva“ za suvremeni hrvatski roman
– Mešuge – deset zapisa o židovskim sudbinama, zbirka pripovijedaka, Libera editio, Zagreb 2002.
– Smrt u rimskim ruševinama, roman, Zagrebačka naklada, Zagreb 2003.
– Roboti u ratu, SF haiku, Mentor, Zagreb 2005.
– Hoja po prstih; zbirka pjesama i haiku poezije; preveo na slovenski Martin Silvester; Ljubljana, Slovenija 2007.
– Pjesnikovi krajolici (mojih prvih tisuću godina); Stajer graf, Zagreb 2007.
– 107 zagrebačkih priča. Crtice iz zagrebačke prošlosti. Znanje, Zagreb 2010.
– Titrava vječnost djetinjstva, Izabrane pjesme: 2004. – 2008.; Felsina, Zagreb 2010.
– 60 godina dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa (zajedno s Verom Pleša Golubović, dr. med. i Vlastom Vidović Šaša), Nacionalno društvo Hrvatski Crveni križ, Zagreb, 2013.

Nagrade:
– 2001. nagrada „Sfera“ za životno djelo – za sveukupni doprinos razvoju hrvatske znanstveno – fantastične književnosti (nagradu dodjeljuje Društvo za znanstvenu fantastiku „Sfera“ iz Zagreba).
– Dobitnik je više domaćih i stranih književnih nagrada i priznanja.

-Ona ima anđeoski osmeh. Ko bi znao koji se vrag skriva iza njega.

-Kažu da vreme leči sve rane. Ali besplatno nikada.

-Kuhinja života – prekipjelo mu je, pa se sada hladi u istražnom zatvoru.

2. Šifra »HTKVCG« (Vaso Krčmar)

-Neko mi je zaveštao organe gonjena.

-Ono što mi brani Vera dozvoljava mi Nada.

-Voleo sam njenih prvih 50 kilograma.

3. Šifra »KALEIDOSKOP« (Deana Sailović)

Deana Sailović

rođena 1971 u Sarajevu, živi u Sremskim Karlovcima.

Autor tri knjige:

„Princeza na zrnu razuma“

„Elektronska ispovedaonica“

„Koji sam ja meni idiot“

Priređivač zbornika „Žena i aforizam“

Urednik satirične redakcije portala za kulturu POKAZIVAČ, glavni i odgovorni urednik časopisa za humor i satiru SATIRIČNE VERTIKALE.

Član je udružena književnika Srbije,  Društva književnika Vojvodine, Beogradskog aforističarskog trougla, UNPS. Urednik edicije za humor i satiru biblioteke VERTIKALA.

-Toliko sam sita socijalne politike da i gladna podrigujem.

-Dete u meni ne želi da odraste. Još se nada srećnom detinjstvu.

-Ako ne znate kojeg vuka u sebi da nahranite, ostavite ih gladne. Lanac ishrane će odhraniti ostalo.

 

Nagrađenim autorima čestitamo, a ostalim učesnicima više sreće u nekom narednom lovu na našeg Zmaja!

 

Opširnije
03 jun
0

Osmi godišnji međunarodni konkurs za pesničko priznanje i nagradu “ PESNIKOVA DUŠA” Ljubljana 2017/2018.

Izveštaj komisije za dodelu međunarodne literarne nagrade »Pesnikova duša« 2017/2018 – Udruženja srpskih književnika Slovenije

ODLUKA

Dana 01. decembra 2017 godine u Ljubljani održan je sastanak komisije za dodelu literarne nagrade i priznanja Pesnikova duša Udruženja srpskih književnika Slovenije. Strukovna komisija (žiri)pregledali su 219 radova (od kojih je bilo 59 nepotpunih) preostali su u roku, predviđenim propozicijama konkursa, prispeli na adresu Udruženja srpskih književnika Slovenije. Intelektualni radovi pristigli su iz sledećih zemalja: Švedske, Švicarske, Austrije, Nemačke, Italije, Srbije, Srpske – BiH, Hrvatske, Crne Gore i Slovenije. Komisija je pregledala spomenute radove i zaključila da prema propozicijama konkursa, kao i literarnim kriterijama nagrađuje pesme: pesnika Saše Nikolića (pesma Voleli se ludo), pesnikinje Željke Vračević (pesma Ne žalim), pesnikinje Silvane Aleksić (pesma Kad želim zaustavljam kazaljke sata).

Preuzeto iz komisijskog izveštaja – U rajskoj škrinji dobrih pesama koje smo dobili bilo je teško izabrati one koje će biti izabrane kao najbolje od najboljih. Moramo naglasiti da su odlučivale nijanse. Iz nekih je progovorilo dugogodišnje životno iskustvo poput igumana Stefana u Gorskom vijencu, a u drugima pesnicima mladalačke želje i emocije za dokazivanjem, obrazovanje i polet mladosti kao u mladom Danilu, vladici crnogorskom. Međutim, došlo je i dosta stihova koji su puni entuzijazma, skladne rime…ali su nedovoljno povezane pa tako onaj prvi utisak ne biva do kraja dobro izveden. Primetili smo takođe, da se mnoge teme vrte iz godine u godinu a ruku na srce nije baš sve tako potrošeno da ne bismo mogli pronaći neku novu nit i tematiku. U oblacima istih lepo je biti svoj i autentičan, pa možda čak i pronaći neki novi stil pisanja. Zašto da ne. Mnogi od nas umemo pesnički da se izrazimo ali nažalost samo retki ta osećanja na lirski način znaju preneti na papir. I pored evidentne narativnosti koja se dakako nalazi u mnogim pristiglim stihovima ne možemo a da ne primetimo škrtost lirskih osećanja koja su jako slabo povezana i bljesnu samo na trenutak. Većina od nas robujemo ustaljenoj rimi dvanaesterca koja je pretežno na uštrb harmonije i izražajnosti. No kako već rekosmo na početku ima tu i jako dobrih stihova i dakako treba imati u vidu da od (napišeš broj radova) pristiglih radova i bilo bi nerealno očekivati da svi budu odrađeni na visini zadatka. Žao nam je, što su pojedine čak iznad očekivanja dobre pesme bile odbačene kao svojeručno ne potpisane. Pa ipak, sve dok je nas i zdravlja, biće i stihova.

1. Za postignuto prvo takmičarsko mesto zlatna plaketa, statua ili medalja sa poveljom USKS uz takmičarsku lentu (peškir) ako se dodatno organizatori odluče. Uz navedeno i novčana nagrada, koja se isključivo dodeljuje već od sakupljenih financijskih donacija zajedno i to 70% za prvo mesto uz zahvalnicu, o novčanom iznosu nagrađeni će biti obavešteni.

2. Za postignuto drugo takmičarsko mesto srbrna plaketa, statua ili medalja sa poveljom USKS USKS uz takmičarsku lentu (peškir) ako se dodatno organizatori odluče.. Uz navedeno i novčana nagrada, koja se isključivo dodeljuje većod sakupljenih financijskih donacija zajedno i to 30% za drugo mesto uz zahvalnicu, o novčanom iznosu nagrađeni će biti obavešteni.

3. Za postignuto treće takmičarsko mesto, bronzana plaketa statua ili medalja sa poveljom USKS uz zahvalnuicu.

4. Napominjemo, da je ujedno strukovna komisija kroz pesnički pokret (i konkursno obećanje) »PESNIKOVA DUŠA« 2017 uz Pravilnik o priznanjima i nagradama USKS za autore konkurisanih pesama moderne poezije dodatno potvrdila pesmu Rajska ljubav od pesnika Ivana Gaćine, (pesmu U Ljubljanskim mlekarnama) pesnika Miloša Đonovića (pesmu Eh što nisam golub beli) pesnika Mile Kostić. Imenovanima biće uručene diplome, zlatne značke i zahvalnice.

Strukovna komisija je dodatno ocenila i pojedine autorske knjižne radove, koji su prispeli tekuće godine u srpsku biblioteku USKS »VUK KARADžIĆ« Ljubljana. Tako će pesnikinji Zorki Čordašević za zbirku Zvona u daljini biti uručena povelja sa zlatnom plaketom ili medaljom.

Napomena – navedene nagrade i priznanja biće uručena u Ljubljani na velikoj godišnjoj kulturno-umetničkoj prezentaciji »X. VESELI DANI SRPSKE DIJASPORE SLOVENIJE« 25-26.08. 2018 godine, a možda i R. Srpskoj za vreme neke od kulturno umetničkih prezentacija, o čemu ćemo sve nagrađene na vreme obavestiti.

Za prvo nagrađene pesnike (glavne nagrade) hotelski smeštaj (jedno noćenje) i putne troškove (autobuska ili vozna povratna karta) snosiće organizator, a za dodatno nagrađene samo troškove hotelskog smeštaja (jedno noćenje).

Iskrene čestitke svim učesnicima, a dodatno najboljima od najboljih!

Organizatori USKS sa predsednikom Sašom Gajićem

Saša Nikolić – Pale

Saša Nikolić je rođen 3. januara 1975. godine u Olovu, opština Olovo, od oca Ljubomira i majke Nevenke, rođene Vasković. Od 1996. godine zaposlen je u policiji Republike Srpske u Palama, gdje i stanuje sa porodicom – suprugom i četvoro djece. Od 2012. godine predsjednik je Crkveno-upravnog odbora Crkve Vaznesenja Gospodnjeg u Drecelju kod Olova.
Do sada je objavio šest knjiga: Srbi – Drecelj i Dreceljani (2012), Život u pjesmi (2013), Crkva u Drecelju (2015), Paljanska policija (2016), Orlovi lavljeg srca (2017) i Pravoslavlje (2017).

VOLjELI SE LUDO

Nekada smo srećni zagrljeni bili,
mladalačke dane skupa provodili,
voljeli se mnogo i svi su to znali,
jedno drugom ljubav nesebično dali.

Božija nas sila neka razdvojila,
na rastanku ti si mnoge suze lila,
moje srce i sad i vene i pati,
tebe niko meni ne može da vrati.

Život dalje ide, a mi razdvojeni
jedno drugom nismo mi bili suđeni,
ostale su pjesme, a i uspomene
zaljubljeno srce do groba da vene.

Godinama zajedno u ljubavi bili,
voljeli se ludo i to nismo krili,
bez razloga pravog mi smo se rastali
ostalo je srce za tobom da žali.

Saša Nikolić

 

Željka Vračević – Prnjavor

Rođena 22.09.1991.godine u Prnjavoru. Osnovnu školu „Sveti Sava“ pohađala u obližnjem selu Gornji Smrtići, a srednju Gimnaziju u Prnjavoru. Diplomirala 2014.godine na Filološkom fakultetu u Banjaluci i stekla zvanje profesorice engleskog jezika i književnosti.

Trenutno priprema svoju prvu zbirku poezije i ozbiljnije radi na plasiranju svog literarnog rada u javnost. Član je omladinske sekcije Srpskog književnog kluba „Talasi“ u rodnom Prnjavoru.

NE ŽALIM

Ako sve su moje potonule lađe
Da nečije druge ugledaju more
I moje je Sunce moralo da zađe
Drugima da svanu obasjane zore.

Moje dostojanstvo ako li je blatno
Da opere plahte nečijeg morala
I u crno moje prekrečeno platno
Da njihovo bude u boji korala.

Godine u paklu ne žalim ni trena,
Ako drugi mjesto dobiše u raju
I na moje oči morala je mrena
Da zvjezdano nebo oni ugledaju.

Opekline bolne kao od meduza
Prerasle u širom otvorene rane,
Ako su mi silni biseri od suza
Nekom oko vrata nizali đerdane.

Niti jedan svoj ja ne žalim grijeh.
Načini ga biće od krvi i mesa.
Ako li je tužnom podario smijeh
I vinuo slabog pravo u nebesa.

Željka Vračević

Silvana Aleksić -Teslić

Silvana Aleksić, rođena 28.XI.1977. godine u Zavidovićima (BiH). Izbjegla 1996 godine u Teslić, gdje je i danas nastanjena. Udata, majka 17- godišnjeg Gligorija. Po zanimanju prof. Razredne nastave. Pisanjem se bavi još od osnovne škole, nagrađivana na više literarnih konkursa, a pjesme su objavljivane u nekoliko zajedničkih zbornika. Silvanina zbirka pjesama „Kneginja bez žezla i krune“ naišla je na pozitivne kritike čitalačke publike.

Kad želim zaustavljam kazaljke sata…

Koračam s tobom, rame uz rame
sreća mi krila ko ptici daje,
u mojoj glavi jedna je želja
nek ovaj dan vječito traje.

Svih ovih dana, želja me muči
da kad sam s tom obuzdam vrijeme,
možda ja ljubav pokazat ne um'jem
al da te želim nema dileme.
Plućima punim udišem smjelo
tvoj miris koji tako mi prija,
u glavi sreća u srcu nemir
a oko smeđe ko Sunce sija.

Od silne želje da dan potraje,
zaustavila sam kazaljke sata,
da l’ je u kvaru briga me nije
dok su mi ruke oko tvog vrata.

Volim te male trenutke sreće
kad srce kuca divlje i ludo,
volim kad želja postane stvarnost,
želja je život, želja je čudo!

Silvana Aleksić

Ivan Gaćina- Zadar

Ivan Gaćina rođen je 15.4.1981. u Zadru, Republika Hrvatska. Visoku stručnu spremu i akademski naziv magistra inženjera računarstva stekao je nakon tri završena studija na Sveučilištu u Dubrovniku 2010. godine. Piše poeziju i haiku poeziju, kratke priče, aforizme i recenzije književnih djela te se povremeno bavi digitalnim fotografiranjem. Član je nekoliko udruženja i društava: Matica hrvatska (od 2010.), Hrvatsko književno društvo (ogranak Zadar) (od 2014.), KLD „Rešetari“ (od 2015.), Udruženje srpskih književnika u otadžbini i rasejanju – USKOR (od 2015.), Savez književnika u otadžbini i rasejanju – SKOR (od 2016.), Društvo „dr Saša Božović“ Beograd (od 2016.), Kultura snova (od 2017.). Izdao je dvije samostalne zbirke poezije: „Tebe traži moja rima“ (KC Kalliopa, Našice, Hrvatska, 2014.) i „Tvorac Misli / Prolaznik u noći“ (SVEN, Niš, Srbija, 2015.). Radove je objavljivao i u zajedničkim zbirkama: zastupljen u više od 200 zbornika i preko 10 različitih časopisa.

RAJSKA LjUBAV

Pratim vasionu uz drevne simbole,
na uzdarju snova tražim te posvuda,
preplavljuje sjeta dok me brige bole
brodeći u svetost kroz doline čuda.

Na kozmičkom vjetru oči zatrepere,
bez kompasa zlatnog ne mogu se snaći,
ko vodilja plamti svjetlokaz Venere
da te kraj zvijezda lakše mogu naći.

Neprebolne tuge uspomene vrate,
osamljeno srce u nadi traži spas
dok klonula duša kroz minule sate
očajnički zove tvoj anđeoski glas.

Nitko te ne ljubi snažnije od mene,
podnebesjem vjere kreira se duga,
poput suhog lista srce tiho vene
prostrane doline kad naplavi tuga.

Nebo lije suze poput kapi kiše,
bez ljubavi čiste zvjezdarja se gase,
ranjeno od bola srce kuca tiše
krhotine pjesme kada dušu skrase.

Stopimo li duše u dugine boje
zajedničkoj sreći neće biti kraja,
svjetlost će obasjat nebne perivoje
kad odškrine ljubav tajna vrata raja.

Ivan Gaćina

Mile Kostić -Dubnica

Rođen 15. aprila 1951. godine u Dubnici. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu, a stolarski zanat u Vranju. Radio je kao majstor u Gimnaziji „Bora Stanković“ u Vranju. Piše pesme u duhu narodne lirike. Njegova pesma Udala se naša Stana osvojila je prvo mesto na festivalu MLAVA PEVA 1996. godine u selu Veliko Laole kod Petrovca na Mlavi. Pesma Dubničanka objavljena je u monografiji Slobodana Simonovića DUBNICA I DUBNIČANI (2000). Godine 2004. objavio je dramu u dijaloškom obliku Neću tatka da obrukam, 2006. dijalošku priču Pamet noge vodi, a 2009. kraći roman Mesečeva nevesta. Poslovice i izreke Svaka grbina tovar ne nosi (2011), Roman Ulična dresura (2013). Poslovice, poslovičke poredbe i izreke Sreća u plitkom džepu (2014). Knjiga priča Tapija u bunaru (2016) Priče Ispovest u časopisu OTISAK i Svrtka u časopisu SUŠTINA POETIKE – KNjIŽEVNI ČASOPIS. Pesma Svi smo mi isti objavljena je u Zborniku RUDNIČKA VRELA 2007, u Gornjem Milanovcu. Kostić je osvajao nagrade na takmičenjima pevača narodnih melodija. Član je Udruženja književnika u Vranju, Društva za očuvanje kulturno-istorijskih vrednosti Srba ZAPISI u Bujanovcu, Udruženje SRPSKIH KNjIŽEVNIKA u Sloveniji, Udruženja književnika u Otadžbini i rasejanju SKOR u Novom Sadu.

Eh što nisam golub beli

Eh što nisam golub beli?
Da sa Vama ja poletim,
kad se ona i ne nada meni,
u naručje da joj sletim.

Kraj prozora ona stoji,
Golubove moje broji.
Jedan na prozor joj stade,
moje pismo njoj predade.

Golubovi vraćaju se kući,
svi dođoše, samo jednog nema.
Među njima najlepši je bio,
što je moje pismo, njoj nosio.

Sad joj šaljem golubicu,
da dozove pismonošu.
Golubica srećna leti,
i u kljunu sa burmom mi sleti.

Mile Kostić

Miloš Đonović -Ljubljana

Miloš Jovana Đonović rođen je 7.avgusta 1950. u Herceg Novom. Završio je osnovnu školu u Kotoru, a takođe 1969. godine i Pomorsku školu brodomašinskog smjera. Iste godine na jesen upisuje studij Elektrotehnike u Ljubljani gdje absolvira 1975. godine. Pisanjem je počeo da se bavi kao srednjoškolac, sa grupom drugova je u Pomorskoj skoli pokrenuo literarni list Rasketa 1968. godine. Izdao je pod okriljem Srpske zajednice dvije pjesničke zbirke Poeziju 1 i Poeziju 2, prvu 1998. i drugu 2002. godine. Pjesma Blizina mu je štampana u jednom hrvatskom zborniku poezije. Nekoliko pjesama je prevedeno na slovenački jezik i emitovano u radio emisiji Literarni nokturno radia Ljubljane. Radio je u sektoru obezbjeđenja. Bavi se sportskim novinarstvom, član je društva novinara Slovenije i društva književnika koji pišu na srpskom jeziku u Sloveniji.

Subota u Ljubljanjskoj mljekari

Dugo čekale se kiše
bezvoljne jeseni 2006
iako u sivini
dok ona traje
lakše se disše
pametnije misli
se bude
u Beogradu je decembar
sa rekordom toplote
na Evropskom prvenstvu
u rukometu
Makedonkama
protiv Madjarica
ne uspjeva nešto više
Pamtim
tada toliko
neopazne kiše
s pogledom na sjever
grada mog djetinjstva
topolu koja se je
dizala kao i mi
sve više
preko crvenkasta krova
kina Boka
Pamtim lik tetke
njene plavkaste oči
boje daljeg mora
brizljivo navijene
ridje pletenice
Dugo je nisam vidio
nažalost
vidjet je nikad
neću više.

Miloš Đonović

Opširnije
03 jun
0

SAOPŠTENJE ŽIRIJA PO KONKURSU „ZLATNO PERO“ Ljubljana 2018 Najbolji od najboljih

U okviru konkursa  pod nazivom „ZLATNO PERO“, žiri pod vodstvom predsednice Silvane Aleksić,   dana 13.05. 2018. godine,  doneo je ODLUKU, nagrađenih

Glavne nagrade:

  1. Nedeljko Žugić- Pale- Voljena žena.
  2. Vera Ratkovac- Kalenderovci- Tada nismo znali.
  3. Ivan Bojković- Obilić (KiM)- Noć.

Dodatno Zlatnom značkom  nagrađujemo:

  1. Rajka Milišić –Laktaši- Susret.
  2. Milorad M. Šarović- Gacko- U tišini noći.
  3. Nenad Simić- Derventa- Usud.

Organizator  posebnim priznanjem Zlatna povelja sa medaljom, nagrađuje književnika Vladimira Babušin sa obala reke Volge iz Rusije za uspešnu saradnju i prevod pesama srpskih autora sa srpskog na ruski jezik.

Za pesmu godine žiri je izabrao pesmu  Sine autorke Mirjane Lukić iz Frankfurta – Nemačka.

Za uspešno povezivanje pravoslavlja, tradicije i  poezije žiri dodatno nagrađuje Poveljom uspešnosti i zlatnom medaljom Momira Vasiljević- Pale R. Srpska.

Cenjeni naši, tradicionalni međunarodni književni konkurs “ZLATNO PERO” Ljubljana 2018 okupio je 151 pesnička učesnika (od toga 27 nepotpunih prijava). Kandidata je bilo iz Nemačke, Crne gore, Srbije, BiH, Hrvatske, Rusije, Italije, Austrije i Makedonije.

Nagrada se sastoji od plaketa, priznanja,medalja, znački, diploma, zahvalnica i povelja SSDS ili USKS uz moguće i novčane iznose u koliko ih neko donira i to:

  1. za postignuto prvo takmičarsko mesto moguća je novčana nagrada od bruto iznosa donacija 70% sa zlatnom plaketom ili medaljom, zahvalnicom i poveljom USKS uz takmičarsku lentu (peškir).
  2. za postignuto drugo takmičarsko takmičarsko mesto moguća je novčana nagrada od bruto iznosa donacija 30% sa srbrnom plaketom ili medaljom, i poveljom USKS.
  3. za postignuto treće takmičarsko mesto bronzana plaketa ili medalja, i povelja USKS.

Napomena: Nažalost, donacije su ovaj put izostale tako da se organizator potrudio da  svojim skromnim priznanjima sam nagradi autore.

Nedeljko Žugić – Pale

Nedeljko Žugić, pjesnik, romansijer, izdavač, novinar, osnivač i producent Prve internet TV ”LJUDI GOVORE”, rođen je 20. januara 1952. godine u Olovu, gdje je završio osnovnu školu 1968, a srednju 1971, Višu socijalnu školu završio je 1978. i Visoku – socijalni rad 1982. u Sarajevu. Nadalje se školovao po pravilu “Koža je ogledalo mozga”, kao posvećenik i prosvjetljenik istine, što će naknadno objaviti (opečaćeno djelima)…

Živio je od 1968. do 1995. godine u Sarajevu, od 1995 do 2000 godine u Sokocu, a od 2000 godine na Palama. Objavio je:

  1.   “Samoubica objašnjava svoj slučaj” (roman);
  2. “Baštinski dar” (poezija),;
  3. “Uzlazno padanje” (drama);
  4. “Molitva za mrtve” (poezija);
  5. “Zbogom Sarajevo” (poezija);
  6. “Romanijski soneti” (poezija),;
  7. “Ona koje ima” (poezija);
  8. “Ode, a da nije poginuo” (poetsko-filozofska drama);
  9. “Pjevljive priče” (poezija za djecu);
  10. “Očevim jezikom” (poezija);
  11. “Viđenje unaprijed – život na brisanom prostoru” (dokumentarna hronologija);
  12. “Izabrane pjesme” (poezija;
  13. “Roman o Ivani” (roman);
  14. “Sjenke” (roman);
  15. “Pjesnici u đačkom kolu” (izbor poezije pjesnika sarajevsko-romanijsko-drinske regije za djecu);
  16. “Jezikom duše” (roman);
  17. ”Serbica ramonda ili medij koji piše” (roman).

Voljena žena

Voljena žena je kao buđenje
u rasadniku svjetlosti,
kao bistro nebo poslije kiše.

Sve druge su kao nepomenice u gatanju.

Miriše kao opojno bilje i smola zavičaja.

U njoj žive nekazane riječi,
svjetlost nezaborava…

Ako je ranite, u njoj plaču nerođena djeca.
U njoj teku vode koje umivaju
čistu dušu voljenog.

Ima ključeve sretne kuće
čije misli koračaju u košulji jezika
koja ne gubi sjaj.

Samo ona može da kaže: ‘‘Budi moj dan’’!

Bez nje si odbačeno dijete koje vidi pakao.

Ona i voda nemaju sjenke.

Svježa je kao jutarnja rosa,
a lijepa kao svitanje zore iznad planinskog vrha.
U svakoj pori kože su oči koje gledaju.

Raste kad si tu,
rađaju je zore u prostore.

Bez nje život je u debeloj sjenki oraha,
vodu piješ sa uvora a ne sa izvora.

Sa njom uzbudi se priroda,
jer je velika kao nada,
sretna što sluša glas voljenog.

Otkriva tajne sa kojima si svemoćan.

Njen duh čita sve što pomisliš.

Izvor je neumirućih trenutaka,
kao osvještala voda.

Uz nju duša pjeva!

Ne priča život, već ga živi.

Uvijek novo rađa
kao zrno koje raste iz ljubavi.

Nedeljko Žugić

Vera Koropkin – Ratkovac – Derventa

Vera Koropkin Ratkovac je rođena u Banjoj Luci 1959.godine. Ima objavljene dvije zbirke pjesama: KAP ROSE NA DLANU i U  VJEČNOSTI, te pripremljenu zbirku pjesama za djecu DžEP PUN RADOSTI. Član je SKK Vihor u Derventi gdje i živi i stvara.

Tada nismo znali

Tada nismo znali šta to znači ljubav
sve dok si čekala nas na pragu kuće,
sa sjetom na licu i prepuna strepnje
stajala kraj plota u samo svanuće.

Čekala si djecu da se kući vrate
i praveći obrok gutala si suze.
Gledajući često ka blatnjavom putu
brisala si oči krajem stare bluze.

Ne znadosmo, mila, s koliko ljubavi
ispečen je svaki uštipak bez kvasa,
a odosmo radosno svako svojim putem
kako ko poraste i kako ko stasa.

Ne vidjesmo tada u plavome oku
prikrivene suze ko bisere čiste.
Sada kad čekamo i mi svoju djecu
shvatile smo da smo kao i ti iste.

Više nas ne čekaš, odavno te nema.
Da mi te je vidjeti sada dala sve bih
dok ispraćam svoje sokoliće mile
i dok čekam, majko, da dođem ja tebi.

Vera Koropkin Ratkovac

Ivan Bojković – Obilić

Ivan Bojković rođen 20.05.1989 u Prištini, po struci lekar. Završio je medicinski fakultet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici. Posle završenog fakulteta ne zaboravlja  dugo očekivanu želju za pisanjem i počinje aktivnije da se bavi pisanjem poezije i proze. Živi na Kosovu i Metohiji.

Noć

Navraćaš noćima u mojim mislima,
srce mi prožimaš, bez reči osvajaš.
Dolaziš redovno, tiho, nejasno, sneno,
sve radiš polako, srce mi nejako.

Čekam je drago mi, što opet mi dolazi,
i sreća zapazi, sve sem nje prolazi.
Tako krotko kroči, nema mi pomoći,
bez snova mi noći, samo njene imam oči.

Kud se dadoše sni, što me ne ostaviš ti,
da k’o i svi spavam, da k’o i svi sanjam.
Moj si noćni vetar, nepresušni pehar,
ne, ne bih da lažem, lepo je, ne kažem…

Ivan Bojković

Dodatnom Zlatnom značkom  nagrađujemo:

Rajka Milišić – Laktaši

Rajka Milišić je rođena 12.marta 1997. Godine u Banjoj Luci. Studira političe nauke, piše poeziju i prozu. Pesme i priče su joj objavljene u više zajedničkih antologija i časopisa. Dobitnica je Zlatne povelje za ukupno stvaralaštvo. Iza sebe ima knjigu priča »Ako sutra ne postoji, javi mi da znam«.

Susret

Srešćemo se nekad na istome putu,
zamišljen i ćutljiv zastaćeš pred mene.
I suze svoje sakrićeš u kaputu,
kad moje tijelo od tvoga krene.

Srešćemo se i reći istoga časa
pogledima dugim dvije- tri riječi.
Od kojih ćemo umirati bez glasa,
i ništa naš krah neće da spriječi.

Gledaćemo tupo tad jedno u drugo,
dodirima našim ispisati priču.
I smijati se i plakati dugo,
i htjeti dane koji nas se tiču.

Činiće se kratko, a vječan će biti
naš poslednji susret od dva- tri minuta.
Da l’ prave ljubavi moraju mrijeti,
ili ih čeka susret od bezbroj puta?

Rajka Milišić

Milorad M. Šarović – Gacko

Milorad M. Šarović je rođen u selu Pržine, opština Gacko u Visokoj Hercegovini 18.06.1961. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio u rodnom gradu a studirao u Sarajevu i stekao zvanje Nastavnik Srpskog jezika i književnosti. Učestvovao u Otadžbinskom ratu 1992-1995. godine. 1999. godine objavio epsku zbirku poezije „Glave izabrane“. 2015. godine objavio Srpsku epsko-lirsku trilogiju „Život je paukova mreža“. Pisac velikog broja epitafa i preko 60 nekrologa. Srpski narodni guslar sa snimljenom poemom „Odbrana srpskog Sarajeva“.

Prepjevao i snimio uz gusle poemu „Srpsko srce Jovanovo“. Pjesme objavljivao u zbornicima i časopisima.

Član je Udruženja književnika, pjesnika i umjetnika Srba iz Crne Gore i rasijanja „Gorska vila“ kao i Udruženja Radnik Pjesnik u Tuđini-Štutgart.

Otac četvoro djece.

Živi i radi u Beogradu.

U tišini noći

Kad utihnu zvuci širokih ulica
Zatrepere noćna svjetla velegrada
Kad u tami bljesnu oči noćnih ptica
Na nebeskom tronu kad mjesec zavlada

Kad se dnevna svjetlost pretoči u tminu
Prestane jurnjava, gužva i galama
Kad svježina noći potisne vrelinu
I noćni nemiri vaskrsnu u nama

Kad se sve utiša i kad krenu snovi
Na jastuku mekom od vune i svile
Prije nego što se ukaže dan novi
Njene snene oči uz moje su bile

Vrele usne njene na stotine puta
U poljupcu strasnom s mojim se sastaše
Njena meka kosa pala razasuta
A noć bješe kratka za sve želje naše!

Milorad M.Šarović

Nenad Simić – Derventa

Nenad Simić, je rođen 30.08.1981. godine u Derventi. Student je na Visokoj poslovno tehničkoj školi Doboj- smjer poslovna ekonomija. Osnivač je i vlasnik regionalnog lista Posavske novosti, 2006. godine, i to vlastitim ulaganjem, sa sjedištem u Derventi. Od 2010. Godine u funkciji je regionalni portal Posavske novosti, čiji je urednik i vlasnik. Jedan od osnivača i prvi predsjednik Udruženja dopisnika i novinara opštine Derventa.  Aktuelni predsjednik Srpskog književnog kluba „Vihor“Derventa. Do sada ima objavljenu jednu zbirku pjesama pod nazivom „Svagda“, koja je štampana 2012. godine. Zastupljen je u nekoliko zajedničkih zbornika pjesnika u RS, BiH, Srbiji. Dobitnik je više povelja i zahvalnica za učešće na kulturnim manifestacijama i zastupljenosti u zbornicima, koji se tim povodom štampaju. Novinski tekstovi objavljivani su u mnogim sedmičnim i dnevnim novinama, revijama na prostoru sadašnje BiH i eks Jugoslavije. Živi i radi u Derventi.

Usud

Vidiš li sjaj voštanice
usud da ti da,
Da hrabrost svo zlo nadjača.

Čuješ li plač, hlade li te suze?
Osjećaš li daljinu što šalje ti zov?

Bojiš li se ugažene staze,
koraka slavnih, odluka važnih i djela hrabrih!

Bojiš li se danas?

Osjećaš li miris baruta koji prekri zelena polja,
kamenu zemlju?

Čuješ li zvona što na sabiranje zovu?

Tijela nevinih duša kvase za čitav rod,
hoćeš li nebom ili zemljom doći?

Vidiš li sjaj usuda što poruku šalje?
Vidiš li sjaj predaka jer svoj si izgubio?

Nenad Simić

Vladimir Babošin  – Uljanovsk

Rođen 13.09.1958. g. na obalama reke Volge, u selu Ruska Bektjaška Sengilejevskog okruga Uljanovske oblasti. Diplomirao Uljanovsku vojnu školu za komunikacije, Vojnu akademiju za komunikacije imenu S. M. Budennogo u Leningradu,  pukovnik rezerve, dr tehničkih nauka, docent. Vanredni profesor Informatike i matematike u Sankt Peterburgu Vojnog instituta Vojnika Nacionalne Garde Ruske Federacije. Počasni radist Ruske Federacije, član-dopisnik Arktika Akademije nauka, član-dopisnik Petrovske Akademije nauka i umetnosti, Ima više od 80 naučnih publikacija. Pesnik i prevodilac (nemački, srpski), Predsednik  udruženja pesnika “Novi pogled”, predsednik urednik almanaha “Novi izgled”. Publikacije: novine MO “Palati okrug”, almanaha: “Svež pogled”, Sankt-Peterburg, “Pet elemenata” (Donjeck, 2016), “Carsko seljskie sveske”, g. Puškin, “Kulturni mozaik” (Srbija, 2017), “Suština poetike”, (Srbija, 2017), “Ljudi govore”, (Toronto, Kanada, 2017), “Bdenje” (Srbija, 2017).

Осенние мелодии

Березки в желтых пелеринках
С осенним ветром говорят
В дорожных лужах стаи льдинок
Стаккато утренним звенят.
А дождь, стуча по стылым крышам
Свою мелодию ведет
В его поспешном ритме слышно –
Будь начеку, зима придет…
Природа ждет зимы явленья,
Ноябрь порой бывает крут,
Хандры осенней настроенья
В жизнь повседневную войдут…
Но если вертится Земля,
Весна прийдетопять,как прежде
И в мелкой мороси дождя
Звучит адажио надежды.

Vladimir Babošin, prevod na ruski.

 

Zvuci jeseni

Jesenje impresije
U žutom plaštu breze sve
S jesenjim vetrom reč razgone,
Na putu se barice lede,
Stakato ritmom zvona zvone.
Kiša po krovu dobuje,
Melodija sva je umorna –
Kapima što led ih kuje.
Osećam – zima će sumorna,
Il’ puna prirodnih čari.
Novembar ume biti hladan
I setom boji sve stvari –
Život običan i dosadan.
Ali – ako se Zemlja okreće,
Ponovo će sitne kiše

Mirjana Lukić –  Frankfurt

Mirjana Ćalić-Lukić rođena je 26. februara 1970. god. u Bosanskom Grahovu. Živi i stvara u Frankfurtu na Majni-Njemačka. Do sada je objavila četiri samostalne zbirke pesama -U ime ljubavi-, – Na zgarištu uspomena- , -Čekajući proljeće i –U pramenu crne kose-  a neke od pjesama i u dva izdanja zbornika Poezija SCG, u zborniku Koraci – putem kulture u novi milenijum – Hilden, u Zborniku Garavi Sokak, Inđija 2011, Antologija ZAVEŠTANjA 2005-2014, ZAVEŠTANjA 2014,2015, 2016 i 2017, Oda životu 2014 god. kao i u mnogim drugim zajedničkim izdanjima, a neke od pesama su prevedene na njemački jezik. Zastupljena je u Leksikonu –Srpski pisci u rasejanju 1914-2014. Dobitnik je srebrnog Orfeja za pjesmu „Na zgarištu uspomena“, na tradicionalnim, majskim susretima pisaca dijaspore 2010. god. u Frankfurtu na Majni, bronzanog Orfeja za pjesmu „Trešnjo moja“ na istoimenim susretima  2012. god., Zlatne Lire za pjesmu „Prije nego to bude zauvijek“ na Majskim susretima pisaca u rasejanju 2015.god, Zlatne Lire za pjesmu “ Krst života” 2017 god. na istoimenim susretima takođe u Frankfurtu na Majni, Zlatne značke, u kategoriji-pjesma godine-, za pjesmu -Nije pošteno- na manifestaciji Veseli dani srpske dijaspore u Sloveniji 2017 g. kao i srebrne plakete za knjigu poezije -Čekajući proleće- na istoimenoj manifestaciji takođe u Ljubljani 2017g.

Sine

Parče raja u korov obrelo
i otkinuta grana nikla iz kamena,
prosutim laticama zagrlila čežnju
toplo i nježno kao molitvu na usnama.

Al’ nije taj kamen, kamen samo,
ni ta zemlja obična crnica,
na njoj su otisci stopala tvojih
i doline suza sam majčinog lica.

Tamo, ostao je miris lipe,
trešnjin cvijet po obroncima snova,
ugašena svijeća lojanica,
krv i znoj tvojih pradjedova.

Majka te učila obrazu čistom,
vječnoj ljubavi, nadi i vjeri,
oprostu kad nepravda zaboli do kosti
i kad se duša od tijela dijeli.

Breme života teret je težak
prolazno sve, bogatstvo i blago.
Sačuvaj nevinost iskrene duše
i ono sve što ti Bogom dato.

Čuvaj Krsnu Slavu, ljubi blišnjeg svoga,
i naš uveli cvijet, i miris hladne mahovine.
U trenu, na dlan stane cijeli svijet
a jedna je, samo, djedovina, sine.

Mirjana Lukić

Momir Vasiljević –  Pale

Rođen je 11. marta 1955. godine u selu Prvanj, opština Čajniče, od oca Radomira i majke Jele rođ. Mićević. Četiri razreda osnovne škole završio je u Bučkovićima, a od petog do osmog razreda pohađa školu u Vogošći. Bogosloviju Svetog Save u Beogradu završio je 1975. godine. Poslije regulisanja vojne obaveze, stupio je u brak sa Mirom Komlenović. Rukopoložen je u čin đakona 28. avgusta 1977. godine u hramu Uspenija Presvete Bogorodice u Čajniču, od Mitropolita Vladislava. Postavljen je za parohijskog đakona pri hramu Svetog Preobraženja u Novom Sarajevu i sekretara-blagajnika pri crkvenoj opštini Stare sarajevske crkve. U čin sveštenika rukopoložen je 19. avgusta 1979. godine u hramu Preobraženja Gospodnjeg u Novom Sarajevu i postavljen je na prvu parohiju blažujsku pri hramu Svetog Save u Blažuju. Po potpisivanju Dejtonskog sporazuma, sa svojim parohijanima   morao je da napusti Ilidžu, pa je postavljen za trećeg paroha glasinačko-košutičkog u Sokocu i službenika Eparhijskog Upravnog Odbora. U čin protojereja proizveden je na Vidovdan, 28. juna 1997. godine, a za arhijerejskog namjesnika sarajevskog imenovan je 15. avgusta 1999. godine. Po dolasku na Pale odpočeo je sa bratsvom dogradnju kapele uz hram Uspenja Presvete Bogorodice u Palama. Povodom stogodišnjice hrama objavio je knjigu Stotinu godina hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Palama. Takođe je objavio i kratki Životopis Mitropolita Georgija Nikolajevića. Upravo na stogodišnjicu hrama u Palama počela je izgradnja novog Sabornog hrama posvećenog Saboru Svetog Arhanđela Gavrila. Objavio je zbirku pjesama SUZE POKAJNICE. Episkop G. Grigorije odlikovao je protojereja – stavrofora Momira Vasiljevića srebrnom plaketom Sv. sveštenomučenika Petra dabrobosanskog dana 1. avgusta 2015. godine.

Badnjak
Osvanulo Badnje jutro,
U badnjake da se ide
Sveto drvo da se sječe,
Pravi Srbi da se vide.
Otac sinu, djed unuku,
Dubok snijeg dokle gaze,
Zavještaće i poruku,
U badnjake kad odlaze.
Hladno jutro, zima steže,
Pokrivač se snježni bjeli,
U grudima ljubav žeže,
Do badnjaka već su stigli,
Skroz rumeni i veseli,
Pomozi Bog moj badnjače,
Sveto drvo dok pozdravlja,
Najprije stariji viče,
Mlađi isto to ponavlja,
Dok se mole Očenašom,
Žitom badnjak dok prskaju,
Ponose se vjerom našom,
Prvu trijesku osjecaju,
Sa badnjakom na ramenu,
Svojoj kući smjelo hode,
Tvrdom vjerom u kamenu,
Običaje da provode.

Momir Vasiljević

Opširnije
27 maj
0

NAJVEĆI NEPRIJATELJ SRBA I SRPSKIH DRUŠTAVA SSDS U SLOVENIJI GRADONAČELNIK ZORAN JANKOVIĆ

Cenjeni naši članovi, počasni članovi i prijatelji Savez srpske dijaspore sa svojim društvima, od kada je Zoran Janković sa dva svoja na mandata vlasti Srbi trpe štetu. Od godišnjih ljubljanskih opštinskih konkursa nisu dobili ništa.

Naravno, već su naše delegacije posećivale ovog moglo bi se reći čoveka, koji kroz diskriminatorne principe verovatno po komandi, ne dozvalja da naša registrovana kulturna umetnička društva u sklopu SSDS dobiju kakav evro prilikom konkurisanja. Uzaludno smo činjenično objašnjavali da plaćamo opštinske poreze, doprinose, kao i državne, te da se i naša srpska deca znaju veseliti, bio je gluh za te činjenice i više ga nismo ni posećivali. Verujte, žalosno ali istinito.

Naš savez od 2010 godine ( MK RS br, 0140-20/2010/11) ima kao i književno udruženje državni status interesa za kulturu, što po zakonima Slovenije treba da čini određene privilegije, kao što su besplatini poslovni prostori, na konkursima do 20% više novaca nego društva koja to nisu pridobila. Istini za volju, to je samo na papiru. Unazad kakvih 5 godina potpisali smo pogodbu za najam opštinskih poslovnih prostora u naselju Ljubljana Šiška, Celovška cesta 122. Najeti prostori glasili su 5 godina, i kao takvi činili hipotetički bi tvrdili svinjac, kada smo uložili bliže 20 hiljada evra u adaptaciju i pozvali dotičnog na osveštavanje i zakusku. Nije došao, ali je bio informisan da su prostori adaptirani i istovremeno potpisao njihovu prodaju, a nas dao na sud kako bi nas isterali na cestu bez nadoknade i uloženih sredstava i nadomestnih prostora.

Naš pravni sektor je preko suda uspeo da se ipak dobiju nadomestini opštinski prostori, pošto smo već tada imali i srpsku biblioteku u rascvetu, koja mu je već tada smetala. Kako su ti prostori prodati, po kom osnovu i za kakav iznos, kao i pojedini drugi, verujemo da će pre zanimati tužilaštvo i sud.

Potpisavši ponovo pogodbu sa istim Zoranom Jankovićem u imenu opštine ponovo za 5 godina u naselju Ljubljana Bežigrad, Linhartova cesta 13. Tako smo za to vreme uspeli izvoditi velike humanitarne aktivnosti od Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije uz sve drugo. Pre najemski potpisani pogodbeni rok, kakvih 6 meseci poslali smo molbu za potpis nove pogodbe, to smo činili skoro svaki mesec, a odgovora nije bilo, izuzev da možemo izvršiti ogled nekih udaljenijih prostora na Letališkoj cesti 33 i to na drugom spratu.

Prostori su bili razbacani u manjim sobicama, potpuno neprimerni, posebno ne za biblioteku. U međuvremenu opština je otvorila i javni konkurs za potpis novih pogodbi o besplatnom prostorskom najemu MOL broj 3528-296/2017-38 od 12.01. 2018 za prostore kako su naveli na 4 lokacije (Stzaničeva 41, Letališka cesta 33, Trg osvobodilne fronte 10 i Trg prekomorskih brigada 1. Naravno, da smo pravovremeno i kandidovali, predložili smo jednu od raspisnih lokacija koji se nalaze u naselju Ljubljana Bežigrad u Staničevoj ulici 41. Na osnovi samovolje i neprijatelja naših srpskih društava, kao i samog saveza od Zorana Jankovića nismo dobili zvanično odgovora na bilo koju našu uloženu molbu od, a niti na konkurisani raspis. Svi drugi dobili su prostore pravovremeno, a za naš Savez srpske dijaspore Slovenije, njihova

društva i jedinu registrovanu srpsku biblioteku »VUK KARADŽIĆ« u Ljubljani Zoran Janković je diskriminatorno, principjelno i neprijateljski to onemogućio. Upravo u subotu 25 maja na nekadašnji jugoslovenski Dan mladosti dobili smo poštu Okrajnog (Okružnog) suda u Ljubljani broj Opr. III P 674/2018 preko angažiranog Jankovićevog prijatelja advokata Mihe Kozinca sa troškovima da platimo 3.660,00 evra. Potez Jankovića ne samo da je bio neprijateljski, nego i više od toga, poznato nam je da ljubljanska opština ima po svojim službama dvadesetak pravnika. Da, Janković je angažirao advokata, kako bi nam naneo još više štete uz gašenje i Saveza i njegovih 12 srpskih društava u sastavu navedenog.

Nadomestni prostori kako smo objasnili za Srbe ovog saveza lično on ne dozvalja. Pa ipak uz poštenje i dostojanstvo, a i Božju pomoć naš pravni sektor priprema odgovor Okrajnom (Okružnom) sudu u Ljubljani, a rok je 30 dana. Ne samo da ćemo dati odgovor, nego ćemo krivično goniti Zorana Jankovića, a i njegove pojedine prijatelje, inače takođe srbomrzce Simonu Remih, Mihaelu Topolovec Šker i Mihu Kastelic. Istini za volju, Zorana Jankovića dodatno poznaju sudije ljubljanskih sudova, pa to za njega neće biti prvi sudski predmet.

Kako smo pre dve godine registrovali i Socijalnu stranku Srba Slovenije, Jankovićeva politička partija (lista) odlazi u nepovrat. SSDS, USKS i SSSS

dova, pa to za njega neće biti prvi sudski predmet.

Kako smo pre dve godine registrovali i Socijalnu stranku Srba Slovenije, Jankovićeva politička partija (lista) odlazi u nepovrat. SSDS, USKS i SSSS

Opširnije
20 maj
0

Međunarodni konkurs za književno priznanje i nagradu ”SUZE KOZARE” GRADIŠKA 2018

NARODNA BIBLIOTEKA GRADIŠKA

Mitropolit  G.Nikolajevič 22, Gradiška, R.Srpska

UDRUŽENJE SRPSKIH KNJIŽEVNIKA U SLOVENIJI- biblioteka ”VUK KARADŽIĆ” Ljubljana

Celovška cesta 134, Ljubljana

U Gradišci, dana 20.maja 2018

Početak : 20. maj 2018
Kraj konkursa : 30. jun 2018

Književno priznanje i nagradu ”SUZE KOZARE” GRADIŠKA 2018 za najbolju pjesmu dodjelićemo u  Gradišci na književnoj kulturnoj manifestaciji ”SUZE KOZARE” GRADIŠKA 2018 (tačan datum biće naknadno objavljen na elektronskoj adresi Narodne biblioteke i USKS).
Najbolji takmičari koji budu uvršteni u prvo,drugo ili treće takmičarsko mjesto biće obavješteni u roku od 15 dana po završetku konkursa pismenim putem,obavještenjem na sajtu Narodne biblioteke Gradiška i putem obavještenja u elektronskom mediju Srpska dijaspora.

Za priznanje i nagradu ”SUZE KOZARE” GRADIŠKA 2018, biće izabrane tri najbolje takmičarske pjesme koje odredi takmičarski žiri. Konkursne pjesme će biti vrednovane u skladu sa kriterijima organizatora a rezultati konkursa biće objavljeni na sajtu: www.biblioteka-gradiska.com  ; www.srpska-dijaspora.org ; www.srpski-knjizevnici.org

POTPUNI  KONKURSNI  MATERIJAL

Teme pjesama: Stradanje Srba kozarskih opština ili stradanja Srba u drugim krajevima Srbije i Republike Srpske. Autori stariji od 18. godina.

  • Ukoliko je prijavljena pesma već bila objavljivana, nagrada i priznanje se poništavaju.
  • Poslati fotografiju,kraću biografiju,adresu autora,broj telefona, mejl adresu i popunjenu izjavu (Prilog 1).
  • Učesnici šalju tri još ne objavljene pjesme u tri primjerka.
  • Radove potpisati šifrom, a u istoj koverti poslati rješenje iste.
  • Radovi trebaju biti na srpskom jeziku (ćirilica ili latinica) za čije autorstvo odgovaraju kandidati.
  • Pisati u fontu Times New Roman 12.
  • Radovi ne smiju da vređaju vjerski, nacionalni i polni identitet.
  • Radove procjenjuje tročlani stručni žiri formiran u sklopu organizatora.
  • Pristigli radovi se ne vraćaju.

Nagrada se sastoji od plaketa,priznanja,medalja,znački,diploma,zahvalnica i povelja USKS:

  • Za postignuto prvo takmičarsko mjesto: zlatna plaketa ili medalja, zahvalnica i povelja USKS uz moguću takmičarsku lentu (peškir).
  • Za postignuto drugo takmičarsko mjesto: srebrna plaketa ili medalja, povelja USKS uz moguću takmičarsku lentu (peškir)
  • Za postignuto treće takmičarsko mjesto: bronzana plaketa ili medalja, povelja USKS uz moguću takmičarsku lentu (peškir).

Žiri može dodatno nagraditi,uz pristanak organizatora i tri autora,čije su pjesme izdvojene, zlatnom značkom,diplomom i zahvalnicom USKS.

NAPOMENA-za ovaj konkurs žiri će primjeniti Pravilnik o nagradama i takmičenjima USKS.

Putne troškove (autobusom i željeznicom) hotelske rezervacije i prenoćište u jednom od motela u Gradišci ili njezinoj periferiji, te prehranu za vrijeme dodjele takmičarskih priznanja i nagrade za uspješne učesnike snosiće Udruženje srpskih književnika u Sloveniji.

Radove slati na adresu:

Narodna biblioteka Gradiška

Mitropolit Georgije Nikolajevič 22

78.400  Gradiška, R.Srpska , BiH

sa naznakom : Ne otvaraj – konkurs književnog priznanja i nagrade ”SUZE KOZARE” GRADIŠKA 2018.

Za dodatne informacije

Kontakt osoba: Danijela Brajić 051/826-321 ; 066/212-519 el.pošta:[email protected]

IZJAVA ZA GODIŠNJI MEĐUNARODNI KONKURS ZA KNJIŽEVNO PRIZNANJE I NAGRADU ”SUZE KOZARE”  GRADIŠKA 2018

Ime i prezime učesnika/ce: ___________________________________

Datum i mjesto rođenja : _______________________________________

Jedinstven matični broj : ______________________________________

Adresa boravka : ______________________________________________

Adresa e-pošte : ______________________________________________

Broj telefona : _______________________________________________

Zanimanje,stepen obrazovanja : _________________________________

Napomena!!!!

Vaši lični podaci biće kao takvi zaštićeni i upotrebljeni isključivo za potrebe konkursa.

Dozvoljavam objavu svojih autorskih pjesama u medijima <<Srpska dijaspora>> revije <<Otadžbina>> bez bilo kakvih nadoknada u slučaju, da me žiri konkursa kroz raspisane kriterije izabere ili ne.

Kao učesnik izjavljujem, da nemam nikakvih primjedbi na objavljeni konkurs i slažem se sa svim tekstualno navedenim, kao i pravilnikom organizatora i samim izbornim kriterijima.Na osnovu navedenog  učestvujem na navedenom konkursu.Prilikom  moguće uspješnosti lično ću doći,preuzeti svoje priznanje ili slično što me pripada, a ako ne dođem smatrajte, da nagradu i priznanje ne želim primiti.

U   _________________________

Datum: _____________________

Izjavu ovjeravam svojeručnim potpisom: _____________________

Међународни конкурс за књижевно признање и награду ”СУЗЕ КОЗАРЕ” ГРАДИШКА 2018

НАРОДНА БИБЛИОТЕКА ГРАДИШКА

Митрополит  Г.Николајевич 22, Градишка, Р.Српска

УДРУЖЕЊЕ СРПСКИХ КЊИЖЕВНИКА У СЛОВЕНИЈИ- библиотека ”ВУК КАРАЏИЋ” Љубљана

Целовшка цеста 134, Љубљана

У Градишци, дана 20.маја 2018

Почетак : 20. мај 2018
Крај конкурса : 30. јун 2018

Књижевно признање и награду ”СУЗЕ КОЗАРЕ” ГРАДИШКА 2018 за најбољу пјесму додјелићемо у  Градишци на књижевној културној манифестацији ”СУЗЕ КОЗАРЕ” ГРАДИШКА 2018 (тачан датум биће накнадно објављен на електронској адреси Народне библиотеке и УСКС).
Најбољи такмичари који буду уврштени у прво,друго или треће такмичарско мјесто биће обавјештени у року од 15 дана по завршетку конкурса писменим путем,обавјештењем на сајту Народне библиотеке Градишка и путем обавјештења у електронском медију Srpska dijaspora.

За признање и награду ”СУЗЕ КОЗАРЕ” ГРАДИШКА 2018, биће изабране три најбоље такмичарске пјесме које одреди такмичарски жири.Конкурсне пјесме ће бити вредноване у складу са критеријима организатора а резултати конкурса биће објављени на сајту: www.biblioteka-gradiska.com  ; www.srpska-dijaspora.org ; www.srpski-knjizevnici.org

ПОТПУНИ  КОНКУРСНИ  МАТЕРИЈАЛ

  • Теме пјесама: Страдање Срба козарских општина или страдања Срба у другим крајевима Србије и Републике Српске.
  • Аутори старији од 18. година.
  • Уколико је пријављена песма већ била објављивана, награда и признањe се поништавају.
  • Послати фотографију, краћу биографију,адресу аутора,број телефона, мејл адресу и попуњену изјаву (Прилог 1).
  • Учесници шаљу три још не објављене пјесме у три примјерка.
  • Радове потписати шифром, а у истој коверти послати рјешење исте.
  • Радови требају бити на српском језику(ћирилица или латиница) за чије ауторство одговарају кандидати.
  • Писати у фонту Times New Roman 12.
  • Радови не смију да вређају вјерски, национални и полни идентитет.
  • Радове процјењује трочлани стручни жири формиран у склопу организатора.
  • Пристигли радови се не враћају.

Награда се састоји од плакета,признања,медаља,значки,диплома,захвалница и повеља УСКС:

  • За постигнуто прво такмичарско мјесто: златна плакета или медаља,захвалница и повеља УСКС уз могућу такмичарску ленту (пешкир).
  • За постигнуто друго такмичарско мјесто: сребрна плакета или медаља,повеља УСКС уз могућу такмичарску ленту (пешкир)
  • За постигнуто треће такмичарско мјесто: бронзана плакета или медаља,повеља УСКС уз могућу такмичарску ленту (пешкир).

Жири може додатно наградити,уз пристанак организатора и три аутора,чије су пјесме издвојене, златном значком, дипломом и захвалницом УСКС.

НАПОМЕНА – за овај конкурс жири ће примјенити Правилник о наградама и такмичењима УСКС.Путне трошкове (аутобусом и жељезницом) хотелске резервације и преноћиште у једном од мотела у Градишци или њезиној периферији, те прехрану за вријеме додјеле такмичарских признања и награда за успјешне учеснике сносиће Удружење српских књижевника у Словенији.

Радове слати на адресу:

Народна библиотека Градишка

Митрополит Георгије Николајевич 22

78.400  Градишка, Р.Српска , БиХ

Са назнаком : Не отварај – конкурс књижевног признања и награде ”СУЗЕ КОЗАРЕ” ГРАДИШКА 2018.

За додатне информације

Контакт особа: Данијела Брајић 051/826-321 ; 066/212-519 ел.пошта:[email protected]

ИЗЈАВА ЗА ГОДИШЊИ МЕЂУНАРОДНИ КОНКУРС ЗА КЊИЖЕВНО ПРИЗНАЊЕ И НАГРАДУ ”СУЗЕ КОЗАРЕ”  ГРАДИШКА 2018

Име и презиме учесника/це: ___________________________________

Датум и мјесто рођења : _______________________________________

Јединствен матични број : ______________________________________

Адреса боравка : ______________________________________________

Адреса е-поште : ______________________________________________

Број телефона : _______________________________________________

Занимање,степен образовања : _________________________________

Напомена!!!!

Ваши лични подаци биће као такви заштићени и употребљени искључиво за потребе конкурса.

Дозвољавам објаву својих ауторских пјесама у медијима <<Српска дијаспора>> ревије <<Отаџбина>> без било каквих надокнада у случају, да ме жири конкурса кроз расписане критерије изабере или не.

Као учесник изјављујем, да немам никаквих примједби на објављени конкурс и слажем се са свим текстуално наведеним, као и правилником организатора и самим изборним критеријима.На основу наведеног  учествујем на наведеном конкурсу.Приликом  могуће успјешности лично ћу доћи, преузети своје признање или слично што ме припада, а ако не дођем сматрајте, да награду и признање не желим примити.

У   _________________________

Датум: _____________________

Изјаву овјеравам својеручним потписом: _____________________

 

Opširnije